1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Dodik izvršio secesiju u pravosuđu"

22. decembar 2016

Austrijski Standard donosi intervju sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom o situaciji u BiH a osvrće se i na odnose između Hrvatske i Srbije.

https://p.dw.com/p/2UjCn
Der Hohe Repräsentant für BiH Valentin Inzko
Foto: OHR

Visoki predstavnik Valentin Inzko smatra da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odavno  prekoračio crvenu liniju. U intervju za austrijski Standard, na pitanje šta za BiH znači to što će se se novi američki predsjednik Trump manje angažirati na međunarodnom planu i više približavati Rusiji, Inzko odgovara: "Moja teza je da se BiH sve više integrira u pravcu EU ali dezintegrira na unutrašnjem planu. Kada je Trump pobijedio, Srbi su slavili. Navodno su mnogi poslali poklone u vidu rakije porodici Trump. Osobno međutim ne vjerujem da će se Trump interesovati za male zemlje. Američka politika će ostati ista. Postoje poznati američki republikanski senatori koji su 10 ili čak 20 puta bili u BiH. Oni će dobro paziti da BiH zadrži svoj teritorijalni integritet i suverenitet. Drugi faktor je Melania Knauss, koja je kao tinejdžerka doživjela napad JNA na Sloveniju. Ona će se sjetiti te činjenica kao i toga ko je napao Bosnu i Hercegovinu".

Ustavni sud BiH je zabranio referendum o proslavi Dana RS. Pa ipak je referendum održan. Vi, gospodine Inzko, ne možete koristiti Bonske ovlasti jer Vas međunarodna zajednica u tome ne podržava, konstatuje novinarka Standarda, što Inzko u svom odgovoru potvrđuje.

"To je tačno. U primjeni Bonskih ovlasti nemam stopostotnu podršku". Inzko priznaje i da se ponekad osjeća napušten od strane međunarodne zajednice i dodaje: "Radije bih odustao od svoje plate a zauzvrat radio slobodno - ovako dobro zarađujem ali su mi ruke vezane. Jako rado bih nametnuo zakon protiv jezika mržnje, negiranja genocida i holokausta. Negiranje genocida je so na rane ovih ljudi u BiH a sjećanja na rat su još svježa".

"Ugrađena diskriminacija"

Na konstataciju novinarke Standarda da će uprkos zabrane Republika Srpska proslaviti 9. januar kao praznik, Inzko se, kako bi sve to pojasnio, vraća u prošlost. Upućuje na činjenicu da je 9. januara 1992.  u jednom sarajevskom hotelu,  u kojem je od 79 prisutnih lica Dodik bio broj 75, donesena odluka o osnivanju Republike Srpske i dodaje: "Dakle, još prije početka rata u cijelu konstrukciju je ugrađena diskriminacija, jer u njoj nije bilo mjesta za Bošnjake, Hrvate i druge manjine. Posebno dramatična sjednica Skupštine Republike Srpske bila je 12. maja 1992., dakle nakon početka rata. Na toj sjednici su Momčilo Krajišnik i Radovan Karadžić govorili o etničkom čišćenju. General Mladić ih je tada pitao: 'Kako vi to zamišljate, treba li da sa sitom idem kroz zemlju, kako bi u njemu ostali Srbi a Bošnjaci bili ubijeni. Ili da sve pobijem? I kako vi gospodo Karadžiću i Krajišniče namjeravate da to objasnite svijetu? To je genocid!', rekao je tada Mladić. Dakle, želim reći da je u Republiku Srpsku, koju niko nije priznao, još tokom osnivanja ugrađena ideja diskriminacije drugih ljudi, dakle nesrpskog stanovništva", konstatuje Inzko.

Valentin Inzko österreichischer Diplomat
Foto: DW/M. Sekulic

Na pitanje kako reagovati kada se odluke Ustavnog suda jednostavno ne sprovode, Inzko je rekao da je Dodik u oblasti pravosuđa već sproveo secesiju, ali i da se nije pojavio na saslušanju, na koji ga je pozvao državni tužilac. "Isti sud je odlučio da se vojna imovina u Han Pijesku dodijeli Ministarstvu odbrane BiH, no Dodik je rekao da je to sveta srpska zemlja i da oni to ne daju. Secesija je crvena linija a Dodik ju je u oblasti pravosuđa već prekoračio", kaže Inzko i dodaje: "Za mene je crvena linija prekoračena i nedavno, kada je Narodna Skupština Republike Srpske dodijelila ordenje trima ratnim zločincima: Biljani Plavšić, osuđenoj na 11 godina zatvora, Momčilu Krajišniku na 27 i Radovanu Karadžiću na 40 godina. To vam je kao kad bi nagradili Hitlera i Pol Pota", kaže visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko za austrijski Standard.

„Sitničava komšijska politika Hrvatske“

„Sitničava komšijska politika Hrvatske“, naslovljava švajcarski Neue Zürcher Zeitung tekst u kojem se kritikuje Zagreb zbog blokade poglavlja 26 u pregovorima Srbije i Evropske unije. „Umjesto da susjednim zemljama osvijetli put ka EU, Zagreb im stavlja klipove u točkove“, stoji u tekstu.

„Mora se priznati da srpska vlada na hrvatske blokade uglavnom reaguje preko mjere. Blokade Zagrebu materijalno ne donose ništa. Samo štete hrvatskom ugledu u očima Nijemaca, Italijana i Austrijanaca, koji žele otvoren put integracije za Srbiju i Bosnu. Naravno da hrvatska opsesija Srbijom ima mnogo veze sa istorijom. Današnje samopoimanje zemlja crpi se iz traumatičnog otcjepljenja od Jugoslavije kojom su dominirali Srbi. Nisu dobrodošla podsjećanja na zajedničku državu i nekadašnje bratske narode. Za razliku od Srbije i Bosne, na hrvatskoj televiziji gotovo da nema šoubiznisa iz susjednih zemalja. Radije gledaju u pravcu centralne Evrope, a Balkan pokušavaju da gurnu u zaborav“, dodaje se u tekstu švajcarskog lista Neue Zürcher Zeitung.

Paris Westbalkan Konferenz Delegationen applaudieren
Konferencija o Zapadnom Balkanu u Berlinu dogovorila jaču regionalnu saradnju zemalja i podršku na putu ka EU Foto: picture-alliance/dpa/S. De Sakutin

 „Istovremeno se u Hrvatskoj nužno registruje svako saopštenje iz Beograda – teško je zapušiti uši kada se govori istim jezikom. Iz toga proizilazi ono što je Frojd nazivao narcizmom malih razlika, koji njeguju i Srbi i Bošnjaci: male razlike se ukrupnjavaju i kultivišu. […] Terapija bi se sastojala u sljedećem: kroz samopropitivanje bez predrasuda svako bi utvrdio da je svojim komšijama veoma sličan – uz sve manje razlike. I tamo i vamo političke partije djeluju kao patronažni sistemi, institucije su slabe, sudovi neefikasni, korupcija raširena. U cijelom regionu slobodna trgovina sa partnerima iz EU nije samo blagoslov za slabe privrede, već je i prijetnja za domaću proizvodnju.“

„Hrvatskoj, koja zahvaljujući članstvu u EU ima jače karte, otvara se mogućnost da igra ulogu mentora. Time bi mogla da prikupi poene u susjedstvu i kod važnih partnera z EU. Alternativa trenutnom neurotičnom ograničavanju od susjeda ne sastoji se u upuštanju u novi jugoslovenski eksperiment. Ali se radi o tome da se regionalna politika vodi interesima, da se povežu kapaciteti susjedstva i tako nastupi prema EU i svima ostalima. Recimo kada se radi o jadnoj infrastrukturi: danas se 400 kilometara pruge iz Beograda do Zagreba prelazi osam sati. Usput, isto je i kad se iz Zagreba ide za Beograd", zaključuje Neue Zürcher Zeitung.