Dodik traži ustavno pravo na referendum

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da je predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije predložio da se u Ustav BiH ugradi pravo entiteta na referendum o svom statusu.

To znači, precizirao je, da entitet ima pravo da izađe na referendum i kaže koju ulogu hoće.

„Naravno, mora biti jasno da legalizacija tog prava podrazumijeva i saglasnost drugih. Ali, to je ono što mi mislimo da treba da bude uključeno u Ustav BiH“, rekao je Dodik nakon sastanka predstavnika SNSD-a sa zajedničkom delegacijom predstavnika Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koju je predvodio predstavnik SAD-a Stewart Jones (Stjuart Džons).

Zamjerku na ovaj sastanak ima zbog činjenice što nije predložen nijedan pisani dokument ili konzistentan prijedlog o kojem bi se moglo izjasniti ili bilo šta konkretno reći.

BiH može zadržati „cirkus“ u Predsjedništvu

Ponovio je i da je za SNSD neprihvatljivo da Vijeće ministara BiH preraste u državnu vladu i da BiH ima premijera, a prihvatljivo je da u BiH postoji predsjednik Predsjedništva BiH, te da ima protokolarne obaveze i da se zadrži rotacija članova tog zajedničkog tijela. „Za nas je prihvatljivo da postoji predsjednik Predsjedništva BiH, da on ima neke protokolarne obaveze. Da se ne mora praviti cirkus od tri člana, nego da se pravi cirkus od jednog.“, rekao je Dodik.

Precizirao je da je tokom tih razgovora rečeno da postoji potreba da se redefinira uloga Doma naroda državnog parlamenta, koji bi izgubio zakonodavnu nadležnost, ali bi bio mjesto na kojem se može pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što bi bilo predmet usaglašavanja na domovima ili na Ustavnom sudu BiH.

„Pošto bismo bili preglasani na Ustavnom sudu BiH to su stvari o kojima se nismo složili i nismo pristali da Dom naroda izgubi zakonodavnu nadležnost“, rekao je Dodik.

Kazao je da nije razgovarano o entitetskom glasanju te da SNSD ostaje pri stavu da to ne može biti na dnevnom redu.

Odluke Visokih predstavnika krše ljudska prava

Dodik je mišljenja da se o pitanju promjene ustava polazi od pogrešnih osnova, da se ignorira Dejtonski sporazum, na kojem je nastala BiH i propisano je kako se njen ustav može da mijenja.

Kazao je još da potpisnice Ankesa 4., RS, FBiH i „neka virtualna BiH, za koju se na zna koga je tada predstavljala“, jedine relevatne da u međusobnom sporazumu mogu doći do ustavnih promjena.

Ukoliko se, podvukao je, bilo šta usaglasi mora biti razmotreno pred entitetskim parlamentom.

Danas je iznio i primjedbe da je Evropa kršila ljudska prava u BiH kroz razne odluke visokih predstavnika u proteklih desetak godina te koja nije zaštitila bh. građane od nepravnog djelovanja visokog predstavnika.

(Fena)

Odg. urednik: Azer Slanjankić