1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Dodik sve dalje od evropskih standarda

EU je jasno navela principe koje treba zadovoljiti BiH za napredak u procesu evropske integracije, jasno su pobrojani domaći zadaci koje treba obaviti. BiH to još nije izvršila – loš uvod u drugu rundu pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju naredne sedmice

Tko udaljava BiH od Evrope?

Tko udaljava BiH od Evrope?

Evropska komisija još uvijek ne ispoljava zabrinutost zbog najnovijih izjava i postupaka predsjednika entitetske vlade u Republici Srpskoj, Milorada Dodika, ali jeste sve nezadovoljnija brzinom i obimom reformi u Bosni i Hercegovini.

Posebno je nezadovoljna transformacijom politički koordinirane policije u jedinstven i politički neovisan državni instrumentarij koji će, umjesto interesima vladajućih partija, služiti građanima. Evropska komisija nije zadovoljna ni brzinom reformi ostalih pet prioriteta iz Evropskog partnerstva, među kojima je i transformacija Javnog RTV servisa Federacije.

To što Evropska komisija nije zabrinuta zbog najnovijeg zaoštravanja na političkoj sceni Bosne i Hercegovine (izazvano svakodnevnim kalkulacijama o ustavno-pravnom statusu Republike Srpske i najavama o otcjepljenju), nije za ovu suverenu i međunarodno priznatu državu nikakva utjeha. Jer briselsko ćutanje nije garancija da opasnost od etnonacionalističkog secesionizma ne postoji, već je još jedna potvrda da Evropska unija ni dan-danas ne razumije da balkanski politički komedijaši, i kada naizgled samo zabavljaju birače, i tada misle ozbiljno.

Psihogeneza Milorada Dodika u tom kontekstu ne razlikuje se od bilo kojeg etnonacionaliste u Srbiji, Crnoj Gori, na Kosovu, Makedoniji, i Hrvatskoj, ali ni u Sjevernoj Irskoj, Škotskoj, Španiji, ili Iraku na primjer. Ono što protivnici secesionizma smatraju podjelama, za etnonacionaliste je ujedinjenje: za centralnu vladu u Sarajevu Dodikove izjave o otcjepljenju su protivustavne i razbijačke, ali među njegovim sljedbenicima se doživljavaju kao poklič ujedinjenja sa Srbijom koja polako ali sigurno ide ka šešeljizaciji.

Evropska unija u tome izravno sudjeluje jer svojom neodlučnom balkanskom politikom, lošom strategijom i pogrešnim mjerama pritiska, svjesno ili nesvjesno, sve snažnije puše u jedra Šešeljeve Srpske radikalne stranke koja u prvom paragrafu svoga političkog Programa predviđa „stvaranje uslova za formiranje zajedničke i jedinstvene države srpskog naroda“. Ono što je u Srbiji politička platforma, radikalne struje u Republici Srpskoj, na čelu s Dodikom, žele ugraditi čak i u državni ustav i sve dok se to ne dogodi, spremne su blokirati sve druge reforme, uključujući i reformu policije.

Na takve (sve otvorenije) namjere, zvanični Brisel još uvijek nema adekvatnog odgovora, a iz Sarajeva se na Dodikove namjere odgovara uglavnom svađalački, što još više potpaljuje nacionalne strasti u cijeloj zemlji. Konačan epilog bi mogao biti potpuna blokada ranije započetih reformi na koju bi zvanični Brisel, po već uvježbanom maniru, mogao odgovoriti obustavom pregovora o pridruživanju i tako kazniti državu i proevropske snage, umjesto onih koji su protiv evropskih standarda.