1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Dodik ima razloga da sprječava rad tužilaštva

Treba li međunarodna zajednica da odustane od učešća u izvršnoj vlasti u BiH, što još uvijek ostvaruje preko OHR-a? Tako bi samo išla na ruku premijeru RS, Miloradu Dodiku, smatraju neki komentatori njemačkih listova.

default

Zgrada oko koje se sve vrti: sjedište Vlade RS

Novinar lista "Frankfurter Allgemeine Zeitung" počinje članak opisujući sliku današnje Banjaluke, tačnije ogromnu zgradu u njenom centru, sjedište vlade RS. Način finansiranja izgradnje ovog objekta je postao predmet istrage državnog tužilaštva, koju vode stranci. U centru pažnje službenika tužilaštva je premijer Republike Srpske Milorad Dodik, piše FAZ i dodaje:

Dodik i Incko: Čiji je stisak ruke jači?

Dodik i Incko: Čiji je stisak ruke jači?

"Dodik i njegovi funkcioneri su navodno pronevjerili skoro 60 miliona eura. Neki izvori navode da se radi i o mnogo većoj sumi, a oni koji su imali uvida u dokaze koje prikuplja tužilaštvo tvrde da se radi o zapanjujućim stvarima koje bi mogle da izađu na vidjelo.

To što je uopšte pokrenuta istraga treba da se zahvali odredbi iz 2004. koja omogućava da strani tužioci mogu da se uključe u rad pravosuđa u BiH. Stranci nisu pametniji, niti bolji od domaćih službenika, ali ni Dodik ni bilo koji drugi političar ne može da izvrši pritisak na njih, što nije slučaj kod domaćih sudija.

To nije jedini razlog zašto Dodik insistira na tome da je državno tužilaštvo u Sarajevu "ilegalno i nelegitimno". On tvrdi da će da odgovara samo pred sudom u RS, ali ne treba posebno isticati da uvijek pronalazi način da uvjeri tužilaštvo u tom entitetu da nema potrebe za pokretanjem istraga.

Dodik prijeti blokadom pregovora o reformi Ustava BiH

Dodik prijeti blokadom pregovora o reformi Ustava BiH

Donedavno je izgledalo da Dodik treba da izdrži samo još malo, jer državni parlament nije produžio mandat stranim sudijama. Dodik inače nema ništa protiv da se te sudije bave istragom ratnih zločina, u kojima nije učestvovao, ali se čini da ima sve razloge da se protivi kada se povede riječ o istragama zloupotrebe položaja i korupcije. Visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko, inače vrlo oprezan kada je riječ o upotrebi Bonskih ovlasti, nagovještava da je spreman da ih iskoristi za dekret o produženju mandata strancima u pravosuđu. Čak i oni koji su protiv upotrebe Bonskih ovlasti čini se da su spremni da ga podrže u tome. Sa izuzetkom Dodika, svi su naime uvjereni da stranci čine dobro bh. pravosuđu.

Kako bi spriječio produženje manadata, Dodik sada prijeti miniranjem pregovora o reformi Ustava BiH, poznatijih pod nazivom "Butmirski proces". Ipak, pod znakom pitanja je da li bi to bio veliki gubitak. Pregovori o reformi ustava su se, pod drugim imenima, vodili i ranije. Bilo da je riječ o "aprilskom paketu", "dogovoru u Mostaru" ili "procesu iz Laktaša", stvar koja ih je povezivala je bila njihova propast na kraju. Nasuprot tome, podrška stranaca domaćem pravosuđu daje vidljive rezultate. Nije samo energičan otpor Milorada Dodika stranim sudijama pokazatelj da su stranci ovaj put uradili dobar posao.", stoji u listu "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Kazna za izdajnike na Kosovu

Na lokalnim izborima na Kosovu učešća uzeli i Srbi

Na lokalnim izborima na Kosovu učešća uzeli i Srbi

U njemačkim listovima danas se komentariše i tok lokalnih izbora na Kosovu. Za novinare magazina "Der Spigel", očito je mnogo zanimljivije od rezultata bila činjenica da je na izbore izašao i dio kosovskih Srba. "Kazna za izdajnike" naslov je članka u kojem stoji:

"Dosada su linije fronta bile jasne. S jedne strane Srbi, s druge Albanci. Stvari se mijenjaju. Suprotno zahtjevu vlade u Beogradu, brojni kosovski Srbi su odlučili da glasaju. Prvenstveno oni koji žive u centralnom Kosovu, ili na jugu. Tamo živi od 80.000 do 100.000 Srba.

Vlada Srbije je odmah najavila sankcije protiv onih koji su izašli na izbore, a riječ o oko 20 odsto Srba s pravom glasa. Oni su, naime, učešćem na izborima priznali Kosovo kao nezavisnu državu. Sa Srbima koji budu izabrani na taj način, neće biti nikakve komunikacije, najavljuje srbijanski ministar za Kosovo Goran Bogdanović. Svoje plate ubuduće neka traže od Prištine, poručuje on. Do sada je oko 90 odsto kosovskih Srba, uključujući učitelje, ljekare i radnike, platu dobijalo direktno iz Beograda.", prenosi magazin "Der Spiegel".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednik: Z. Arbutina