1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dodik i Silajdžić dio rješenja, ali i problema u BiH

Intervju sa njemačkim ambasadorom u BiH Michaelom Schmunkom

default

Na prijemu u Sarajevu 3. oktobra povodom Dana njemačkog ujedinjenja, njemački ambasador u BiH Michael Schmunk je građanima BiH poručio da je EU spremna idalje pomagati na putu BiH ka EU, ali da EU ne može obaviti taj posao umjesto BiH. A taj posao su reforme koje se moraju usvojiti i provesti.

U intevjuu koji je ambasador Schmunk dao za Deutsche Welle, rekao je da on danas vidi dvije BiH. Jedna je ona običnih građana koji žele normalan život i budućnost za svoju djecu. Drugu BiH, navodi Schmunk, predstavljaju nacionalističke grupe koje pokušavaju podjele održati na umjetni način. Za Dodika i Silajdžića rekao je da su istovremeno i dio rješenja ali i dio problema budućnosti BiH. Od njih dvojice kao ključnih bh. političara, Schmunk traži da pokažu da su dorasli izazovu ili da se suoče da tim da su zaustavili put BiH ka EU.

DW: Ovih dana ponovo se sjećamo njemačkog ujedinjenja kojem su, ipak, više doprinijeli sami građani nego političari. Da li postoje neke pouke za BiH?

SCHMUNK: Uvijek je teško upoređivati situaciju u različitim zemljama. Mislim da se to i ne treba činiti. Ali jedna stvar može biti pouka za BiH. U demokratiji stanovništvo ima važnu funkciju i veliku odgovornost. Ljudi ne mogu prstom uvijek upirati na političare i govoriti: ’Vi trebate sve riješiti za nas’, nego, ja mislim, da ljudi moraju demokratske instrumente shvatiti veoma ozbiljno i aktivno učestvovati u procesima donošenja odluka.

DW: Da li je BiH danas podjeljena zemlja?

SCHMUNK: I jeste i nije. Kada prolazim kroz razna područja i susrećem se sa ljudima i kada pričam sa njima, imam utisak da BiH nije podijeljena zemlja. Stičem utisak da ljudi veoma pragmatično sarađuju i da su etničke razlike više prevladane nego što je to u glavama političara na najvišem nivou. Mi imamo nekad utisak da ti političari nameću podjele i ne čine dovoljno napora da se iz podjela dođe do jedne cjeline. I mi Nijemci smo sa time bili dugo konfrontirani kako da nakon mnogo decenija dođe do toga da, kako je to Willi Brandt odlično rekao, ono što treba biti zajedno ponovo i bude jedna cjelina.

DW: Šta je to što BiH može povezati?

SCHMUNK: Imam utisak da ljudi različitih nacija, kako oni to kažu na vašem jeziku, i ljudi različitih religija, vole ovu zemlju. Oni su ovdje rođeni, i na neki način su srasli sa njom. I svako na svoj način želi da ova zemlja opstane. S druge strane, stalno uočavamo nacionalističke grupe koje izgleda imaju jedini interes da se podjele na neki način zadrže, možda čak na neprirodni način. Te grupe mi ne možemo podržati i ne želimo podržati.

DW: Na kakvu vrstu podjela mislite? Entiteti ili nešto drugo?

Irak, Entführung zweier deutscher Ingenieure, Krisenstab

SCHMUNK: Vidite, ovdje postoje različite podjele, u znacima navoda, koje su dio Dejtonskog sporazuma. Zemlja je tada podjeljena u dva entiteta, a jedan entitet je opet podjeljen u deset kantona. I to sve ide u dubinu. Ovdje postoje, recimo, dvije željeznice, različite policije, različite upravne sisteme, pa čak u Federaciji i različite škole za Hrvate i za Bošnjake. To je previše podjela za ovakvu zemlju.

DW: Mislite li da bi bilo bolje kada ne bi bilo entiteta?

SCHMUNK: To ja ne znam. To moraju ljudi u ovoj zemlji jednoga dana sami odlučiti. Mi pokušavamo postići da se pronađe barem neki minimum zajedništva. Bez tog minimuma teško može doći do napretka.

DW: Protokol koji su potpisali Dodik i Silajdžić očigledno neće biti dovoljno za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Šta je naredni korak?

SCHMUNK: Sada imamo više prijedloga na stolu. Ono što mi pozdravljamo je da postoji više prijedloga različitih partija. To su konstruktivni prijedlozi za visokog predstavnika o tome kako te partije vide reformu policije. I to je napredak. Imamo više spremnosti na saradnju, nego što je to bilo ranije. Izbori su bili tek prije godinu dana. Ali to što je na stolu prema našem mišljenju, kao prvo, nije u potpunosti u skladu sa evropskim principima, a drugo i jednako važno, ni jedan prijedlog ne može obezbijediti stvarnu i stabilnu većinu.

Haris Silajdzic

DW: Gospoda Silajdžić i Dodik praktično dominiraju političkom scenom u BiH. Da li su oni prema vašem mišljenju, dio rješenja ili dio problema?

SCHMUNK: Mislim da su oni i jedno i drugo i mislim da to oni dobro znaju, kao što to znaju i ljudi u ovoj zemlji i međunarodna zajednica. Oni jesu dio rješenja ali su i dio problema. Oni su otjelotvorenje svako svoje nacije i iz tog ugla mi moramo sa njima sarađivati, ali im istovremeno moramo jasno staviti do znanja da oni imaju ogromnu odgovornost i oni moraju pokazati da su dorasli toj odgovornosti.

DW: I šta će se desiti ako se i u narednih nekoliko dana ne postigne nikakav dogovor?

SCHMUNK: Visoki predstavnik je pokazao svoju najbolju stranu. Na kraju krajeva, postavljeni rok je istekao, ali uprkos tome on je izdejstvovao u Briselu da se pruži još jedna šansa od desetak dana kako bi se vidjelo možemo li nešto ostvariti. Mislim da je to jedna koncesija...

DW: Ali oprostite, nije li u tome problem, jer ljudi već govore ’Pa to ni nije tako bitno oni će i tako i tako opet pomjeriti rok’?

SCHMUNK: Ali ovog puta je zaista posljednji rok 15. oktobar jer tada zasijeda Savjet ministara spoljnih poslova i tada će biti prezentovan izvještaj o napretku koji će biti objavljen početkom novembra. I to je zaista posljednja prilika. Rekli smo da je postignut napredak ali da on nije dovoljan. Iz toga zaključujemo da su se političari odlučili na malo sporiji put ka EU i to je njihova odluka. Ali gospodin Lajčak je jasno rekao da onda moraju računati s time da će u narednim danima i sedmicama Crna Gora, Srbija i drugi, poput Makedonije, ostvariti napredak i odmaknuti u odnosu na BiH.