Dobrovoljna predaja Branka Grujića, osumnjičenog za ratne zločine | TEME | DW | 01.06.2005
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Dobrovoljna predaja Branka Grujića, osumnjičenog za ratne zločine

Ratni komandant opštine Zvornik, Branko Grujić, predao se danas pravosudnim organima Srbije. On je osumnjičen za ratne zločine protiv civilnog stanovništva

Do predaje Grujića došlo je neposredno pred posjetu Beogradu glavne tužiteljke haškog suda, Karle del Ponte, tako da analitičari i ovaj događaj svrstavaju u poteze srbijanske vlade koji bi trebalo da stvore utisak da je saradnja sa haškim sudom u punom jeku. Da čak nadilazi uobičajene obaveze, jer se njoj predaju i lica osumnjičena za ratne zločine i iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz srpskog entiteta.

U pritvoru se, pored Grujića, sada nalazi još šest lica od deset osumnjičenih za ratne zločine u Zvorniku. Svima njima biće suđeno u Beogradu, jer predmet pod nazivom: «Z-92» prošle godine haški sud ustupio je Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije. U ovom slučaju radi se o ubistvu najmanje petnaest civila u Domu kulture u Čelopeku i deportaciji 1.822 civila, odnosno Bošnjaka, iz sela Kozluk u Mađarsku, u maju 1992. godine.

O zločinima u Zvorniku javnost u Srbiji bila je dobrim dijelom obavještena relativno brzo. Čak je tadašnji episkop zahumsko-hercegovački Atanasije rekao da će se zbog toga teško sprati ljaga, ali sve se na tome završilo. Možda i nije toliki problem suđenje za ratne zločine pred domaćim sudom koliko je problematičan odnos najvećeg dijela javnosti ne samo prema zločinima počinjenim u ratnim godinama nego i kasnije. Na to je najrečitije ukazao šef diplomatije Državne zajednice, Vuk Drašković, na Skupštini njegove stranke:

«Nažalost, taj i takav glas duhovne i moralne savesti kao da je zamukao ili je promukao u današnjoj Srbiji. U beogradskim sudnicama serijske ubice ponašaju se kao tužioci . Za većinu medija oni su i tužioci i sudije, a ubijeni i njihove porodice su meta prezira i krivci. Optuženim za ratne zločine priređuju se državne počasti uz otpremnine i skupocene poklone».

Pitanje odgovornosti u širem smislu predstavnici vlasti postavlaju uglavnom kada u Srbiju dolazi Karla del Ponte ili neko drugi ko se bavi ratnim zločinima. Zbog toga se i predaja Grujića svrstava u iznuđene poteze, a ne jasno iskazanu želju i volju srbijanskih vlasti da ispune sve svoje obaveze prema međunarodnim institucijama u koje spada i haški sud. Predstavnici vloasti i danas najviše kukaju, na primjer, zbog toga što glavnu tužiteljku još uvijek nisu uspjeli da ubijede da bivši komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić, nije u Srbiji. Predaju ratnog komanadnta Zvornika iskoristiće kao povod, kako samo saznali, da ponove gošći iz Haga da Mladić nije ni jednoj adresi koju je ona do sada pominjala.