„Dobro smo pripremljeni“

Od januara 1997. kada je bila objavljena vijest o prvom sigurnom slucaju zaraze virusom tzv. pticije groznice kod jednog covjeka u Aziji, u medijima se brzo udomacilo ime ove bolesti.Tada jos nije bilo poznato da se ova bolest moze premijeti na covjeka putem unosenja mesa peradi. Vjerovalo se da virus H5N1 napada samo perad. Koliko je po covjeka opasna ova bolest?

Pticija groznica je jos uvijek bolest zivotinja koja se samo u izuzetnim slucajevima moze prenijeti na covjeka. Pa ipak je opasnost po covjeka sve veca. Najnoviji slucajevi u Turskoj to potvrdjuju. Udo Buchholz, epidemiolog Instituta Robert-Koch u Berlinu, medjutim, ipak upozorava da ne treba podleci histeriji i panici.

„Kada je rijec o pticijoj groznici moramo naravno razlikovati to da je naziv dvosmislen: postoji pticija groznica kod ljudi i kod peradi. Kod peradi je infekcija postala veoma brza u poljsednje dvije tri godine, tako da je uginulo gotovo 200 miliona ptica. Moze se ,dakle, u nenku ruku govoriti o sretnim okolnostima da je broj slucajeva prenosenja ove bolesti sa peradi na covjeka srazmjerno mali. Do sada je poznato izmedju 100 i 200 slucajeva oboljenja kod covjeka. Polovlina oboljelih ljudi je i podlegla bolesti“, kaze Buchholz.

Pa ipak, ne moze se iskljuciti mogucnost da ce ubuduce biti vise slucajeva prenosenja ove bolesti na covjeka. Najkasnije u proljece, kada se ptice ponovo vrate u krajeve iz kojih su zimus odletjele- povecat ce se opasnost preosenja virusa iz jedne zemlje u drugu, i to ne samo sa peradi na ljude vec i na druge domace zivotinje, smatra strucnjak Instituta Robert Koch i dodaje:

„Virus je najopasniji za djecu. Treba paziti da djeca ne dolaze u kontakt sa pticama i da strogo vode racuna o higijeni, kao i reducirati potrosnju mesa peradi u domacinstvima.“

Virus se prenosi prije svega putem izmeta peradi. S toga treba izbjegavati kontakt sa zivotinjama koje bi mogle biti potencijalni nosioci virusa, savjetuje strucnjak ovog instituta.