1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Dobro došli u klub - BiH, Crna Gora i Hrvatska u Mediteranskoj uniji

Komesarka Evropske komisije za međunarodne odnose Benita Ferero-Valdner (Ferrero-Waldner) je naglasila da projekat nije uperen protiv turskog prijema u EU, niti predstavlja alternativu evropskim integracijama.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pliva prema svom zacrtanom cilju - uskoro se osniva Mediteranska unija

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pliva prema svom zacrtanom cilju - uskoro se osniva Mediteranska unija

Prema prijedlogu Evropske komisije koji je u utorak popodne predstavljen Evropskom parlamentu u Strazburu (Strasbourg), Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska će biti među 44 zemlje buduće Metarnske unije, koja će formalno biti uspostavljena 13. jula na ‘konstitutivnom’ samitu u Parizu.

Komesarka Evropske komisije za međunarodne odnose, Benita Ferero-Valdner, izvijestila je evropske parlamentarce da bi buduća Mediteranska unija okupljala sve članice Evropske unije (sada ih je 27), 13 zemalja iz dosadašnjeg Barcelosnkog procesa (Albanija, Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Libija, Maroko, Mauritanija, palestinska teritorija, Sirija, Tunis i Turska), te Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru i Monako.

Više ekonomije

Mediteranska unija bi trebala poboljšati međusobnu suradnju zemalja te regije - između ostalog i u borbi protiv različitih oblika zagađenja Sredozemlja

Mediteranska unija bi trebala poboljšati međusobnu suradnju zemalja te regije - između ostalog i u borbi protiv različitih oblika zagađenja Sredozemlja

“Osnivanjem Mediteranske unije niukom slučaju se ne radi o poništavanju Deklaracije o Barcelona procesu već naprotiv: mi želimo reafirmisati sve do sada dostignute vrijednosti takve inicijative”, izjavila je komesarka Valdner.

“Ova inicijativa će pobijediti, dalje napredovati i unapređivati okvir političke saradnje, jer svake druge godine održavat ćemo samit na nivou šefova država i vlada zemalja uključenih u projekat, a između sastanaka na vrhu održavat će se sastanci na ministarskom nivou”, pojasnila je.

Prije trinaest godina Europska unija je pokrenula Proces iz Barcelone više kao političku, a ne ekonomsku zajednicu za saradnju sa zemljama na južnoj obali Sredozemnog mora “u cilju stvaranja zone mira i stabilnosti, zone slobodne trgovine i zbližavanja naroda i građana iz Evropske unije i mediteranskog područja.” U Evropskoj komisiji se vjeruje da se proširivanjem i produbljivanjem ideje iz 1995. godine značajnije mogu ojačati i ekonomske veze EU sa zemljama južnosredozemnog područja, posebno u oblasti infrastrukture, zaštite mora, razvoja turizma, ali i u borbi protiv ilegalnih imigracija i terorizma.

Veći prosperitet, manje imigranata

Turizam je jedna od najvažnijih privrednih grana mnogih zemalja Sredozemlja

Turizam je jedna od najvažnijih privrednih grana mnogih zemalja Sredozemlja

"Što više pomažemo razvoj Juga, manje će biti imigranata ovdje kod nas. Takođe, što budemo omogućili veći prosperitet u tom regionu, obezbijedit ćemo manje terorizma i kriminala i kod nas i tamo, što je ogromna dobiti za sve naše građane. Takođe, ako budemo imali pravu infrastrukturu, to će biti velika dobit za pomorsku sigurnost i za razvoj turizma. Dakle, doista sam uvjerena da će projekat biti od koristi za obje strane", izjavila je Ferereo-Valdner.

Na pitanje da li osnivanje Mediteranske unije, ipak, znači svojevsrnu odstupnicu od budućeg turskog pristupanja Evropskoj uniji, na čemu najviše insistira Francuska, Valdnerova je takve “spekulacije” kategorički odbacila. “Vrlo jasno naglašavam da ovaj projekat ni na koji način nije usmjeren direktno protiv Turske i mislim da je to vrlo jasno i samoj Francuskoj”, izjavila je Valdnerova.

Nije sve po volji Francuske

Veliki problem za zemlje Mediterana su brojne izbjjeglice koje ilegalno pokušavaju ući u EU. I za sprečavanje toga nužna je suradnja sredozemnih zemalja. Na slici: izbjeglice na obali Krete

Veliki problem za zemlje Mediterana su brojne izbjjeglice koje ilegalno pokušavaju ući u EU. I za sprečavanje toga nužna je suradnja sredozemnih zemalja. Na slici: izbjeglice na obali Krete

Barcelona proces -Unija za Mediteran temelji se na multilateraln partnerstvu, fokusirajući se prvenstveno na regionalne i trans-nacionalne projekte koji bi trebao da povećaju potencijal za regionalnu integraciju i koheziju. On nije alternativa evropskim integracijama, već “komplementaran proces s bilateralnim odnosima EU sa svakom od zemalja Mediterana, koji će biti nastavljeni u okviru već započetih integracionih pregovora, ili onih koji će biti tek otvoreni, uključujući i regionalnu politiku EU, Proces stabilizacije i pridruživanja sa zemljama Zapadnog Balkana, pretpristupne i pristupne pregovore", navodi se u prijedlogu Evropske komisije.

Proces osnivanja nove Unije formalno je pokrenut na martovskom samitu šefova država i vlada EU prema prijedlogu francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija (Nicolas Sarkozy) u namjeri da se, na temeljima Barcelonskog procesa, dodatno ojačaju veze s Mediteranom, u čemu bi po njegovim prvobitnim zamislima, učestvovale samo one članice Unije koje imaju izlaz na Sredozemno more. Tome su se suprotstavile ostale zemlje EU na čelu s Njemačkom, pa je na temelju dvomjesečnih konsultacija nastao najnoviji prijedlog Evropske komije koji je na koncu podržala i Jelisejska Palata.

Audio i video zapisi na tu temu