1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Dobra vijest za Europu

Njemačka štampa u petak (13.02.) komentira sastanak u Minsku na kojem je dogovoreno primirje u Ukrajini, kao i sastanke u Briselu na kojima je jedna od glavnih tema bila Grčka.

default

Učesnici sastanka u Minsku

„Prvi put nakon nekoliko mjeseci imamo dobru vijest kada je riječ o ukrajinskom građanskom ratu. Sukobljene strane žele međusobno razgovarati i pustiti oružje da šuti. To je dobra vijest za cijelu Europu. Dogovoreni mehanizam deeskalacije pod nadzorom OSCE-a nudi realnu šansu za primirje. Važno je da u Minsku nije bilo jasnog gubitnika. Svaka strana je u skladu sa situacijom mogla sačuvati obraz“, smatra Schwaebische Zeitung.

„Subota navečer će pokazati kolika je vrijednost dogovora iz Minska. Do tada se smije tek pomalo sanjati. Sanjati o tome da krvoproliće u Ukrajini nakon skoro pet i pol hiljada mrtvih ima kraj. Sanjati o tome da će se različite nacije pomiriti i da će slobodno i demokratsko društvo doživjeti ekonomski procvat u nekadašnjoj žitnici istoka. Sanjati o tome da će ratni zločinci biti izvedeni pred sud. Da će Zapad i Rusija ponovo pronaći odnos zasnovan na povjerenju. I o Nobelovoj nagradi za mir za Angelu Merkel“, piše Der neue Tag.

Je li na pomolu novi Majdan?

„Ukoliko Sporazum iz Minska bude ispoštovan, onda će time najviše dobiti Ukrajina – bez obzira koliko teški, nepravedni i obeshrabrujući bili uvjeti dogovora za Kijev. Svaki nastavak rata bi za ovu zemlju sigurno imao lošije i više obeshrabrujuće posljedice. U to su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande očito uspjeli ubijediti ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka. Ukrajini je potrebno da oružje zašuti, pa neka košta, koliko košta“, podcrtava Mitteldeutsche Zeitung.

Petro Poroschenko nachdenklich

Može li Porošenko provesti plan na unutarpolitičkom planu?

Handelsblatt se pita: „Hoće li Porošenko velike ustupke za mirovni sporazum moći provesti na unutarpolitičkom planu? Ili će nova borba za vlast, možda nova revolucija, novi „Majdan“ podijeliti površinski najveću zemlju Europe? Može se strahovati da će doći do nove borbe za vlast ukoliko Zapad konkretnim projektima brzo ne stabilizira ukrajinsku ekonomiju.“

Prema mišljenju Suedeutsche Zeitunga predsjednik Rusije može biti zadovoljan ishodom samita: „Vladimir Putin ostaje gospodar situacije, on sam kontrolira da li će ovom požaru biti oduzet kisik ili ne. Njegov minimalni strateški cilj je kontrola nad Ukrajinom i njenom vladom. Zbog toga je izradio vremenski plan do kraja godine. Do tada će zahtijevati ukidanje sankcija, a veseli hor sa Zapada će ga u tome pratiti“.

Ogromna uloga Angele Merkel

„Ruski mediji ovu priču predstavljaju kao pobjedu Moskve protiv ekspanzije agresivnog Zapada, Putinova popularnost bi mogla dalje rasti. Ipak s druge strane ove diplomatske svjetske pozornice je Putinov narod gubitnik iako je trenutno zaslijepljen patriotizmom. Od kraja Sovjetskog saveza Rusija nije doživjela pravu demokratsku fazu. Novi i stari centralizam čini da je zemlja zaostala za Europom u tehničkom, medicinskom, infrastrukturnom i u brojnim drugim područjima. 24 godine nakon raspada Sovjetskog saveza Ukrajinci znaju da sa autokratama nema budućnosti. No Rusiji ovo tek treba uvidjeti“, smatra Frankfurter Rundschau.

Flensburger Tageblatt je pohvalio incijatore sastanka u Minsku: „Još nikada osovina Berlin-Pariz nije postigla tako spektakularan uspjeh. Merkel i Hollande su bili ti koji su prisilili na sastanak, a ne svjetske sile SAD ili Kina. Još nikada jedan njemački kancelar nije imao težinu tih razmjera u svjetskoj politici. Ili tačnije: Jednu tako konstruktivnu i mirovno orijentiranu.“

Griechenlands Finanzminister Gianis Varoufakis in der Londoner Downing Street

Varoufakis je nepokolebljivo branio pozicije grčke vlade

U Ateni ipak nešto novo?

Štampa komentira i sukob između EU i Grčke oko dugova Atene. Die Welt vidi znakove odstupanja u novoj grčkoj vladi od njenih prvobitnih zahtjeva: „Bila je to brza promjena. Onaj ko je jasno rekao grčkom premijeru Tsiprasu da je kurs sukoba sa eurogrupom za njegovu zemlju put u propast, on je to temeljito učinio. Ukoliko sve bude onako, kako se saznaje iz briselskih krugova, onda će Grci sa Trojkom, koja je u Ateni tako omražena, pregovarati o dosadašnjem programu i neophodnoj financijskoj pomoći. Onaj ko je to do sada smatrao nemogućim biti će začuđen: Zajedničko držanje drugih zemalja euro zone pokazuje učinak. Tsiprasova vlada, koja je na dužnost stupila tako glasno, koja je provocirala gdje god je to bilo moguće, sada mora prihvatiti realnost. Bez novca se može učiniti malo toga, bez obzira koliko se toga prethodno obećalo. Janis Varoufakis, grčki ministar financija i profesor ekonomije, je to mogao znati“.

Tageszeitung s druge strane komentira sastanak ministara financija eurozone i ne vidi pomaka u dosadašnjim grčkim stavovima: „Varoufakis je nepokolebljivo branio poziciju nove grčke vlade: nema produžetka dosadašnjeg programa pomoći, nema nastavka neoliberalnog kursa štednje i reformi. Ipak, eurogrupa ne očekuje listu stvari koje Atena ne želi, već konkretne prijedloge za napredak. A tu ova ekonomska zvijezda razočarava. On nije imao ni plan u deset tačaka o reformama, ni alternativni financijski koncept za otplatu dugova. To mu se sada prebacuje – i s pravom. Onaj ko zahtijeva promjenu politike, mora također reći kako to treba izgledati i kako se to može financirati. Ali ova kritika važi i za šefa eurogrupe Jeroena Dijsselbloema i njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea. Oni bi morali predstaviti alternativni plan. Nije dovoljno insistirati na aktuelnom programu pomoći i zahtijevati njegovo produženje“, smatra Tageszeitung.

Preporuka redakcije