1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Do novca širenjem mržnje preko interneta

Politička kultura u zemljama jugoistoka Evrope je šarolika i često polemična. U nju spada i lično vrijeđanje političkih protivnika u internetu. Strasne tirade mržnje adresirane su na predstavnike politike i društva

default

Korisnici interneta iza sebe ostavljaju tirade mržnje

Bauk kruži jugoistočnom Evropom. Bauk profesionalaca koji iznose uvrede putem interneta. Kruži šest do osam sati dnevno, kako po online-novinama, tako i blogovima i forumima svake vrste. Iza sebe ostavljaju tirade mržnje, usmjerene na adresu političkih protivnika onih koji plaćaju za ovakve usluge, najčešće usred izborne kampanje. Posao je prijatan.

Direktni napadi na kandidate

Žestoki psovači mogu obavljati posao od kuće, u pidžami i uz grickanje čipsa. Vlad Ursulean iz Bukurešta se prerušio u psovača i rumunske je stranice interneta bombardovao uvredljivim komentarima, koji su se odnosili na dva najizglednija kandidata tokom izborne kampanje za predsjednika 2009. godine. Njegov nalogodavac je bila partija trećeg kandidata, što tada to niko nije znao. No, Vlad Ursulean, koji je zapravo novinar i koji se bavi istraživačkim novinarstvom, pobrinuo se da otkrije tajne i zakulisne radnje ovakvog spletkarenja.

Traian Basescu

Traian Bašesku - I on je bio žrtva napada na internetu

"Svaki dan sam mailom dobijao listu sa 30 - 40 linkova, koji se mogu prikačiti za članke iz Online-štampe, ali i adrese foruma i blogova. Uz to je dolazila i lista sa porukama, za koje sam imao nalog da ih stavim u komentare. Tamo je recimo stajalo da treba da napišem da je Traian Bašesku, sada aktuelni rumunski predsjednik lično kriv za sve nepravilnosti u zemlji ili da je Mircea Geoana, njegov protukandidat odgovoran za ovaj ili onaj zločin - riječ je dakle o direktnim napadima na kandidate".

Plaćano za vrijeđanje preko interneta

Kontakt sa nalogodavcima novinar je dobio preko Facebooka. Fiktivno je otvorio "accounts", pristupio grupi liberala i vrlo je brzo angažovan kao saradnik. Rezultat njegovog istraživanja, u kojem se prerušio u tzv. psovača je, kako tvrdi Vlad Ursulean, da se nijedna od važnih rumunskih političkih partija ne ustručava da primjeni takve metode. Prije više od godinu dana je jedan senator -socijaldemokrata iz Bukurešta u intervjuu priznao da je njegova partija platila ljude da preko interneta vrijeđaju političke protivnike. Samo zbog jedne stvari se, kako je rekao, kaje. A to je da su socijaldemokrati angažovali manje ljudi tzv. psovača nego njihovi politički protivnici.

I u Bugarskoj se tirade mržnje mogu dobro unovčiti, pojašnjava antropolog Haralan Alexandrov iz Sofije:

„Polazimo od toga da jedan dio odgovora, komentara, pošte na internet stranicama pišu članovi partija ili utiču na to da oni budu napisani. Takva pošta je u forumima obilježena oznakom da je autor "plaćeni korisnik -User". To je dio agresivne upotrebe jezika na internetskim forumima, koja ne trpi drugo mišljenje. Sve u svemu mogu da kažem da su bugarski internet-forumi veoma necivilizirani.“

Weltinformationsgipfel Tunis Internetcafé in Frankfurt

Političke stranke finansiraju širenje mržnje

Kriza pogodna za rasizam

U takav necivilizirani svijet interneta spadaju ne samo digitalni "internet-plaćenici", koje finasiraju političke stranke i koji zarađuju novac govorom mržnje - "hate speech". Dosta je onih koji su uvjereni u ono što pišu, što je slučaj, primjerice, kada se na na bugarskim internet-forumima Romi optužuju za zločeste i sistematske krađe i ostale nepoštene radnje, naglašava Haralan Alexandrov. U vremenima kriza posebno brzo se šire rasističke poruke.

O otporima, trvenjima i nesuglasicama, koje se virtuelno šire među etničkim grupama govorio je Ibrahim Makolli iz Udruženja novinara Kosova:

"Među korisnicima interneta vodi se rat. To nije samo slučaj sa Kosovom već i sa svim balkanskim zemljama. Po onome kako se izjašnjavaju primjećuje se velika netolerancija među etničkim grupama na Balkanu."

Na udaru je i makedonska aktivistkinja za ljudska prava Irena Cvetkovik, koja se bori protiv diskriminacije homoseksualaca i etničkih manjina. Jedna grupa u Facebook-u pozvala je na nasilje prema Ireni. No, ona reaguje borbeno:

"To me ne može zaplašiti niti uvrijediti. Samo je alarmirajuće kada toliko ljudi misli da izdaju državu, ako se bore za ljudska prava."

Autor: Scherle, Alexandra / Jasmina Rose

Odg. urednica: Zorica Ilić