1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Do napretka u karijeri uz pomoć - glasa

Svaki peti Nijemac ne voli svoj glas. Pri tome glas ima značajnu ulogu u formiranju utiska koji ostavljamo na druge ljude. A utiče i na našu karijeru.

Glasom do svjetske slave: Neugledni Paul Potts je danas mega-zvijezda

Glasom do svjetske slave: Neugledni Paul Potts je danas mega-zvijezda

Naučnici su, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“, otkrili da od sveukupnog utiska koji ostavljamo na sagovornike, samo 7 odsto čini sadržaj, 55 odsto čini izgled, a 38 odsto – glas. Istraživanje austrijske Mreže naučnika za istraživanje glasa i govora pokazalo je da 91 odsto ispitanih poslodavaca daje prednost kandidatima koji imaju prijatan glas i način govora. I pored toga, nema dovoljno objektivnih kriterijuma na osnovu kojih bi mogla precizno da se procijeni uloga glasa u karijeri.

Glas se trenira odmalena

Glas se "trenira" odmalena

No, jedno je pouzdano utvrđeno, kaže autorka studije, Helena Karmasin:

„Dobar utisak ostavlja onaj čiji glas djeluje sigurno; onaj ko svoj glas umije da vodi, usmjerava, da njime fleksibilno raspolaže. Srednja visina tona koja ima dovoljnu punoću ima prednost pred visokim ili naglašeno dubokim glasovima“.

„Stisnuti ravni glasovi iritiraju i zamaraju slušaoce“, prenosi Ingrid Amon, autorka knjige „Moć glasa“: „previsoki ili preduboki glasovi djeluju takođe stresno i predstavljaju napor za slušaoce. Monoton govor stvara dosadu i odvraća pažnju od sadržaja izgovorenog“.

Monika Klinger, jedna od naučnica iz pomenute Mreže, posebnu važnost za razvoj suverenog glasa pridaje – pjevanju. Pjevanje pod zadatim uslovima na treningu pomaže da se nauči pravilno disanje ’iz stomaka’, ali i pravilno držanje tijela i postavljanje vilice. Klingerova kaže da njeni klijenti često imaju pogrešno držanje tijela. Ono proizilazi iz nesvjesnog stava odbrane pri suočavanju sa životnim stresom. Na primjer, mnogi ljudi često neprirodno podižu ramena kako bi nesvjesno štitili vrat, a takva zgrčena poza im služi kao neka vrsta štita u stalnoj borbi sa problemima na radnom mjestu.

Ključ je u pravilnom disanju

Analiza glasa u laboratoriji

Analiza glasa u laboratoriji

Jedna od najvažnijih komponenti uspješnog baratanja sopstvenim glasom jeste – disanje. „Onaj ko želi da govori dobro, mora kontrolisano da ispušta vazduh i brzo da ponovo dođe do njega“, objašnjava Monika Klinger: „Dobro se diše onda kada se to disanje ne čuje“. Naučnici podsjećaju da veliki broj ljudi zaboravlja da diše duboko i pravilno. Za neometan govor veoma su važne kratka faza udisanja i duga faza izdisanja.

No, ni najpravilnije disanje ne pomaže ukoliko artikulisanje glasova nije pravilno: zato i njega treba uvježbavati. Jedna od vježbi koja se preporučuje početnicima radi se tako što se sjekutićima zagrize plutani čep, pa se s tim čepom među zubima glasno – i što je moguće jasnije – čita neki tekst. Zatim isti tekst treba pročitati bez čepa među zubima.

Najčešće greške

I političari nerijetko uzimaju časove za postizanje kontrole glasa

I političari nerijetko uzimaju časove za postizanje "kontrole" glasa

Evo šta je još važno znati, poručuje trener glasa iz Frankfurta, Zilke Reners:

Mnogi ljudi govore prebrzo, ’upumpaju’ u sebe previše vazduha i onda nastoje da što duže koriste to jedno ’punjenje’. Zbog toga najčešće govore ’bez tačaka i zareza’ i djeluju kao da su bez daha.

Mnogi govore nejasno, sa premalo varijacija u boji glasa, i podižu intonaciju na kraju rečenice i onda kada ne postavljaju pitanja. To ostavlja utisak nesigurnog govornika, jer slušalac ima utisak da je u izgovorenom ostalo nešto nejasno i ’otvoreno’.

Muškarci često potiskuju osnovni ton svog glasa naniže, a žene naviše, tako da ni jedni ni drugi ne govore svojim prirodnim tonom. Veliki broj govornika stiska zube, ne otvara dovoljno usta i ne zateže tijelo u dovoljnoj mjeri, piše list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Autor: Saša Bojić

Odg. ur.: A. Slanjankić