1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Do Europske unije preko novog državljanstva

29. oktobar 2013

Zakoni nekih novih članica Europske unije, poput Hrvatske, koji pružaju državljanstvo i građanima koji ne žive u toj zemlji, mogli bi pridonijeti tomu da se broj građana EU-a osjetno poveća.

https://p.dw.com/p/1A7cv
Foto: Katarzyna Domagala-Pereira

"Ja se nikada nisam u potpunosti smatrala Hrvaticom, zapravo sam više Bosanka. Ali ta odluka da podnesem zahtjev za hrvatsko državljanstvo bila je racionalna, a ne emocionalna. Tako da s tim mogu živjeti", priča Ema Pečenković iz Bihaća, grada smještenog u blizini granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ema je kćerka bosanske Hrvatice i zato će vjerojatno i dobiti hrvatsko državljanstvo. A onda može sanjati o boljoj budućnosti, budući da su šanse za pronalaženje posla u BiH male. Završila je ekonomiju i već tri godine bezuspješno traži posao. "Možda ću tražiti nešto u Hrvatskoj, možda i dalje u Austriji ili u Njemačkoj. To još ne znam. Ali sad je najvažnije da se na neki način osiguram", kaže Ema.

Mnogo novih državljana EU-a

Zbog zahtjeva poput ovog Eminog Europska unija bi u skoroj budućnosti mogla doživjeti znatan porast broja državljana. Jer, pojedine članice poput Hrvatske, Bugarske ili Rumunjske imaju olakšan postupak dobivanja državljanstva za određene skupine građana iz drugih zemalja koje nisu članice EU-a. I to za one koji žive izvan, primjerice Hrvatske, ali s njom imaju zajedničke kulturne, jezične i povijesne korijene.

Karin Traunmüller
Karin TraunmüllerFoto: DW/E. Numanovic

"Za takve ljude u pojedinim članicama ne vrijede određeni uvjeti za dobivanje državljanstva", pojašnjava Karin Traunmüller iz Instituta za europsko i međunarodno pravo na Sveučilištu u Beču. "Recimo, kao uvjet se ne traži prebivalište u zemlji čije se državljanstvo traži. Tako podnositelj zahtjeva može dobiti rumunjsku putovnicu, bez mjesta stanovanja u Rumunjskoj. Također se ne mora odreći svog dosadašnjeg državljanstva. Dvostruka državljanstva su dopuštena", kaže Karin Traunmüller.

Nejasno pravo državljanstva EU-a

Mnoge odredbe zakona o državljanstvu zemalja članica dopuštaju slobodne interpretacije. "Mađari koji žive u inozemstvu mogu dobiti državljanstvo ako su njihovi preci bili mađarski državljani ili je vjerojatno da su mađarskog podrijetla. I ako govore mađarski. Formulacija 'vjerojatno mađarsko podrijetlo' je vrlo neodređena", ističe Karin Traunmüller. "Ili, uzmimo Bugarsku. Svaka osoba 'bugarskog podrijetla' može dobiti bugarsko državljanstvo."

U hrvatskom zakonodavstvu se pak govori o "hrvatskoj nacionalnoj pripadnosti". Tko želi hrvatsku putovnicu, mora poštivati pravni poredak i običaje zemlje, objašnjava austrijska pravnica.

Bosanska Hrvatica Ema komentira: "Ako se pod tim misli da sam slavila i Božić, onda to važi i za mene. Mada sam slavila i muslimanske praznike, jer načelno volim slaviti." Ali kaže da bi joj teže palo pismeno obrazloženje zašto želi biti Hrvatica.

Lakše do državljanstva i u zapadnoj Europi

Olakšano dobivanje državljanstva u određenim slučajevima nije samo specijalnost srednje i istočne Europe, podsjeća Karin Traunmüller i navodi primjer Grčke, Italije i Španjolske. Španjolsku putovnicu pod specijalnim uvjetima dobivaju stanovnici zemalja Latinske Amerike. Austrijska pravnica kaže da je teško procijeniti koliko će ljudi ubuduće pokušati dobiti državljanstvo članica EU-a i ističe da će se o tom problemu teško postići dogovor na europskoj razini. "Državljanstvo spada u nadležnost pojedinih zemalja. Nema odredbi o tome kako bi pojedine države trebale urediti tu tematiku i koje bi se pretpostavke trebale ispuniti za dobivanje državljanstva", objašnjava Karin Traunmüller.

Preko hrvatskog državljanstva do Europske unije
Preko hrvatskog državljanstva do Europske unije

Kako će Europska unija reagirati na znatni porast broja novih državljana? Talijanska vlada je već prosvjedovala zbog labavih propisa pojedinih članica. Jer, Italija je omiljeni cilj građana Moldavije nakon što dobiju rumunjsku putovnicu.

Autori: Emir Numanović/Andrea Jung-Grimm

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić