1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dječji vrtić - prvi njemački izvozni hit

Jan D. Valter30. juni 2015

Djeca bi se trebala razvijati slobodno, ali pod nadzorom - kao biljke u vrtu. Tim konceptom je njemački pedagog Friedrich Fröbel prije 175 godina unio revolucionarnu promjenu u rani odgoj djece.

https://p.dw.com/p/1FozV
Vierlinge
Foto: picture-alliance/dpa/W. Grubitzsch

Njemačka riječ za dječji vrtić "Kindergarten" jedna je od rijetkih koje su ušle u engleski jezik. I u brojnim drugim jezicima, čak i kineskom i uzbečkom, odgovarajuća riječ se sastoji od pojmova "dijete" i "vrt". Razlog je to što je dječji vrtić njemački izum. I što je stotinu godina prije "njemačkoga gospodarskoga čuda" postao jedan od prvih njemačkih izvoznih hitova.

Usred industrijske revolucije 28. lipnja 1840. je pedagog Friedrich Wilhelm August Fröbel u tirinškom Blankenburgu osnovao "Opći njemački dječji vrtić" i time prvi dječji vrtić na svijetu.

Već ranije su postojala mjesta za skrb o djeci. "Ona su se zvala ustanove za čuvanje ili škole za čuvanje", objašnjava Margitta Rockstein, koja kao kustosica Fröbelovog muzeja u Blankenburgu upravlja tamošnjim arhivom spisa. U takvim ustanovama su roditelji ostavljali svoju djecu dok su radili u tvornicama. "Za stariju djecu je postojala već školska obveza", napominje Rockstein. "Za malu djecu su u najboljem slučaju postojale ustanove koje su ih čuvale od potpunog zapuštanja", kaže kustosica Rockstein.

Schwerin Kindergarten Kindertagesstätte 1957 Kinder und Betreuerin
Foto: picture-alliance/dpa/J. Büttner

Revolucionarna pedagogija

To Fröbelu nije bilo dovoljno. Inspiriran idejama prosvjetiteljstva on je ljude poimao kao slobodne individue koje su od rođenja stvorene da bi se slobodno razvijale. U to je po Fröbelu pripadalo i obrazovanje. I kao i za švicarskoga reformskog pedagoga Johanna Heinricha Pestalozzija kod kojega je Fröbel u mladim danima studirao i za njega je obrazovanje djece - neovisno o podrijetlu i spolu - temeljni oslonac demokratskoga društva.

Ali, Fröbel je išao korak dalje nego Pestalozzi. Zastupao je mišljenje da bi djeca što je prije moguće trebala dobiti pristup obrazovanju. Pod tim - osobito za malu djecu - nije podrazumijevao stvarnu nastavu. Fröbel je smatrao da djeca najbolje uče kroz svoje prirodno ponašanje: igru.

"Utoliko je Fröbelova pedagogija bila doista revolucionarna", kaže psihologinja Petra Strehmel s Instituta za socijalni rad na Visokoj školi za primijenjene znanosti iz Hamburga. "On je prepoznao ono što i danas uvijek naglašavamo u razvojnoj psihologiji, naime da je učenje i razvoj aktivan proces." A ne pasivan. Dakle, umjesto da se netalentiranoj djeci utuvljuje neko znanje on je htio djeci prepustiti da otkrivaju svoj svijet.

Friedrich Fröbel
Friedrich FröbelFoto: picture-alliance/akg-images

Profesionalnost

Kako bi maloj djeci prenio osnovne matematičko-fizikalne zakonitosti Fröbel je razvio igračke u obliku geometrijskih figura kao što su kocke, cilindri i kugle. Zadaća je odgojitelja i odraslih da djecu pritom prate jezično i emocionalno. Tako djeca uče artikulirati ono što su iskusila i razvijaju svoje društvene kompetencije.

Prvi dječji vrtić na svijetu Fröbel je morao zatvoriti već nakon dvije godine zbog nedostatka novca. Ali, nije odustao nego je putovao okolo, držao predavanja i obrazovao profesionalne odgojitelje. Na početku su to bili uglavnom muškarci koji su vodili škole, kasnije prije svega neudane žene kojima je Fröbel tada otvorio rijetku šansu za kvalificirano zanimanje.

Izvozni hit dječji vrtić

Ali, krajem građansko-demokratske revolucije 1848. pruska država je zabranila previše progresivne koncepte. Vlastodršcima su bili draži poslušni podanici nego individue koje slobodno misle. U najvećoj njemačkoj državi prije ujedinjenja od kolovoza 1851. nije više smjelo biti dječjih vrtića. Činilo se da je Fröbelova pedagoška reforma na svom kraju, tim više što je njezin tvorac ni godinu dana kasnije umro u dobi od 70 godina.

Ali, dječji vrtić je krenuo u pobjednički pohod po svijetu. Zabrana dječjih vrtića u Pruskoj bila je jednaka zabrani rada odgojiteljicama. "Ali to su bile jako mudre, obrazovane žene koje su govorile i strane jezike", kaže kustosica Fröbelovog muzeja Rockstein. "One su se razišle po zemljama u kojima je kapitalizam bio napredniji i potreba za dječjim vrtićima veća nego u Njemačkoj i tako su raširile taj koncept."

Kindergarten Fröbel Haus in Bad Blankenburg
Dječiji vrtić Fröbel Haus u Bad BlankenburgFoto: picture-alliance/dpa

Fröbelova druga supruga imala je dobre veze u Rusiji gdje se za Fröbelovo učenje navodno zanimao Lav Tolstoj. Druge su dječje vrtiće "izvezle" u Englesku, Francusku, Španjolsku, SAD pa i u istočnu Aziju.

Ime je program

Da je s konceptom i ime dječjeg vrtića dospjelo u cijeli svijet razlog je zacijelo u tomu što je Fröbel vrlo pomno odabrao ime. "Fröbel time pokazuje da dijete poima kao sjeme u kojem se potencijalno sve nalazi", kaže Rockstein.

Psihologinja Strehmel vidi još jedan aspekt: da se "djeca razvijaju u skladu sa svojim potencijalima, ali i da dobiju točno određene poticaje kojima se moraju baviti." Kao što i biljke rastu, ali se orezuju da ne bi nekontrolirano rasle.

Zanimljivo je da je upravo u Njemačkoj nezgrapna riječ "Kindertagesstätte" (Mjesto za dnevni boravak djece) iz birokratskog jezika i njegova kratica "Kita" gotovo potpuno potisnula filozofski pojam dječjeg vrtića. Ali, ipak je utješno da je Fröbelov koncept dječjeg vrtića aktualan do danas. I to ne samo u Njemačkoj.