1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Djevojčica sa Schindlerove liste

27. januara 1945. su trupe Crvene armije oslobodile zloglasni koncentracioni logor Aušvic. Ove godine se u svijetu po prvi put taj dan obilježava kao dan prisjećanja na žrtve nacizma. Medju onima koji su izbjegli gasne komore Aušvica se nalazila nekolicina odabranih Jevreja koji su imali tu sreću da se nadju na takozvanoj Schindlerovoj listi.

Djevojčica sa Schindlerove liste, naslov je knjige koju je napisala Stela Müller-Madej

"Djevojčica sa Schindlerove liste", naslov je knjige koju je napisala Stela Müller-Madej

Čak i najpobožniji Jevreji se danas osim bogu, mole za dušu Oskara Schindlera, kaže Stella Müller-Madej i dodaje.

"Za biološko postojanje zahvaljujem svojim roditeljima, drugi život mi je poklonio Oskar Schindler."

Put Stelle Müller-Madej do Schindlerove fabrike, gdje je u relativnoj sigurnosti provela zadnjih devet mjeseci rata, bio je dug. On je vodio od jevrejskog getoa u Krakovu, preko dva koncetraciona logora u Plaszovu i Auschwitzu, gdje je čudom izbjegla smrt. Imala je samo devet godina kada je izbio rat. Kada je rat bio gotov, imala ih je petnaest i nije mogla ni zamisliti kako izgleda život na slobodi.

Stella Müller-Madej je svoj, kako ga naziva drugi život shvatila kao obavezu. Obavezu koja za cilj ima očuvanje sjećanja na sve one koji su pred njenim očima maltretirani, ustrijeljeni ili ugušeni u gasnim komorama. Ona sama je likvidaciju izbjegla tako što je u koncentracionom logoru Plaszow dospjela na takozvanu Schindlerovu listu.

"Čuli smo kako neki Nijemac u svojoj fabrici ima logor gdje se s ljudima postupa bolje, gdje ih se ne maltretira i gdje nisu gladni. Za nas u koncentracionom logoru je bilo nepojmljivo da takvo mjesto uopšte postoji."

Stella, njeni roditelji i njen brat bivaju uvršteni na Schindlerovu listu zahvaljujući slučajnosti, jednoj od mnogih koja im je spasila život. Na taj način su spašeni brojni Jevreji. Oni su u relativnoj sigurnosti radili u Schindlerovoj fabrici, a sam Schindler se za to pobrinuo ulažući ne samo svoj ugled i svoju sigurnost, nego i svoju imovinu. Za rastanak je od svojih štićenika na poklon dobio prsten sa ugraviranom rečenicom iz Talmuda: ko spasi jedan život, kao da je spasio cijeli svijet.

"Bili smo iznenadjeni zbog svakog sata i dana koji preživjeli. Znali smo da smo već bili osudjeni na smrt. Mi nismo imali pravo na život."

Stella Müller-Madej kaže da ne krivi mlade generacije Nijemaca za djela njihovih očeva i djedova.

"Dugo je trajalo, ali danas sa dubokim vjerovanjem kažem kako nove generacije Nijemaca ne smatram potencijalnim neprijeteljima."

Ono što je brine jeste to da pojedini omladinci, ne samo u Njemačkoj, obožavaju vladavinu Hitlera. Možda je jedan od razloga za to, kaže Stella Müller-Madej, što se 60 godina nakon rata malo pažnje poklanja tome da se novim naraštajima prenese koliko nemjerljivih patnji je ljudima u cijelom svijetu nanijela baš ta vladavina.