1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Djelimično opraštanje duga za Grčku?

Ministri finansija EU raspravljali su o situaciji u evro-zoni i načinima izlaska iz krize kada je riječ o Grčkoj. Djelimično opraštanje duga se čini vjerovatnim, smatra Bernd Riegert.

default

Novac tek u novembru

To je opšteprihvaćena mudrost: ekonomska politika je u stvari pola psihologija. Dokaz za to su, ako se tako želi pogledati na stvari, i sukobljene strane u vezi dalje pomoći Grčkoj. Grčka vlada tvrdi da će bez dodatnih osam milijardi evra pomoći iz evropskih fondova već sada biti insolventna i da neće moći da isplati penzije i zaposlene u državnim institucijama. Ministri finansija 16 zemalja evro-zone su sada rekli da je Grčkoj novac u stvari potreban tek u novembru. No, tek kad se Atina još malo napregne, poteći će nova sredstva. Obje strane pokušavaju da pojačaju pritisak, tako da izgleda da ekonomske činjenice ne igraju odlučujuću ulogu. 

Čekanje je sve skuplje

Da Grčka nije u stanju da ispuni ranije dogovoreni deficit, bilo je poznato još početkom ljeta. Zašto su onda finansijska tržišta reagovala padom obveznica na berzi tek kada se oglasilo grčko Ministarstvo finansija ostaje misterija ili stvar psihologije. Francusko-belgijska Deksia banka i druge banke, koje drže grčke državne obveznice, pod velikim su pritiskom jer finansijska tržišta već dugo predviđaju šta će se zapravo dogoditi. Djelimični oproštaj duga Grčkoj uz učešće povjerilaca će se dogoditi prije ili kasnije. A što se duže bude čekalo bivaće sve skuplje.

Bernd Riegert Deutsche Welle Porträtfoto

Bernd Riegert

Reprogamiranje duga Grčkoj je potrebno već u novembru i zbog toga se još malo odugovlači sa isplatom druge tranše kredite. No, za reprogamiranje ili restruktuiranje duga se prije svih moraju pripremiti povjerioci. A to su evropske, ali i američke banke. Na primjer Evropska centralna banka koja je od od privatnih banaka preuzela veliki dio grčkih državnih obveznica. Reprogamiranje grčkog duga će najjače pogoditi grčke banke, kod kojih se država najviše zadužila. No, istina je zapravo da Evropska unija i Međunarodni monetarni fond pokušavaju spasiti i zaštite evropski bankarski sistem. 

Čekajući Holandiju i Slovačku

Ali, sigurno je da ne mogu sve evropske i grčke banke da budu spašene. Neke će morati da dobiju epitet "loše banke", kao što je slučaj kod belgijsko-francuske Deksija banke. Jer, "loše banke" će morati da se okrenu Evropskom fondu za finansijsku stabilnost (EFSF). No, to će moći tek kada 17 zemalja evro-zone ratifikuju novi ugovor o EFSF-u. To, međutim još nije na vidiku. Jer, nedostaje još saglasnost Holandije i Slovačke. U slovačkom parlametnu će se o tome glasati najdalje do 17. oktobra. No, izglasavanje Paketa pomoći je još uvijek neizvjesno. I upravo zbog toga paket pomoći za Grčku se prolongira do novembra.  

Politka želi dobiti na vremenu kako bi u slučaju Grčke pripremila restruktuiranje duga. No, još uvijek je neizvjesno kako će se taj korak odraziti na druge krizne države poput Španije i Italije i njihove banke. U svakom slučaju je jasno da ovako više ne ide. Stalne, svakih tri mjeseca ponovo inscenirane tragedije oko Grčke i kredita, stvaraju sve veću nesigurnost kod ulagača nego što umiruju finansijska tržišta. Zato je bolji tragičan kraj, nego tragedija bez kraja, odnosno produžavanje kreditiranja Atine koje očito ne donosi ploda.

Autor: Bernd Riegert
Odg. urednica: Zorica Ilić