Djeca na internetu i preopterećeni roditelji

Znamo kako je to: sjedimo ispred kompjutera, čitamo nešto, kliknemo na nekoliko linkova, pogledamo još nekoliko stvari i već su prošla dva sata. Nekada i tri ili četiri. Na internetu ima dovoljno interesantnih sadržaja, a i poučnih. Ali, kada je riječ o djeci, većina ljudi je složna: vrijeme koje djeca provode na internetu mora se ograničiti na 20 minuta dnevno ili više, zavisno od starosne dobi. Odnos prema internetu i kako ga koristiti mora se naučiti. To ne važi samo za djecu, nego i za odrasle, jer odgoj u velikoj mjeri znači i biti primjer.

Odgovornost za same sebe

"Medijski odgoj bi trebao rano početi", kaže pedagogica specijalizovana za medije, Kristin Langer, "najbolje je već krenuti kada su djeca stara četiri ili pet godina". Ona je savjetnica inicijative "SCHAU HIN!“ (Pogledaj!), koju je 2003. godine pokrenulo Njemačko ministarstvo za porodicu, penzionere, žene i mlade, da bi pomoglo roditeljima i odgajateljima da se snađu u svijetu elektronskih medija. Kristin Langer često primjećuje da su roditelji između dvije vatre. S jedne strane postoji strah da djeca budu preopterećena, a s druge briga da se ne uspiju priključiti medijskom svijetu. I ona naglašava funkciju uzora: "Ono što roditelji zastupaju pred djecom, mora poći od njih samih. Potreban je principijelni stav o tome kako postupati sa onim što mi se nudi. To znači da sam sebi određuješ i granice."

To je još važnije otkad su se pojavili smartphone uređaji, mobiteli koji omogućavaju korištenje mnogih funkcija, pa i mobilnog interneta. Prema aktuelnoj studiji Istraživačkog saveza za medijsku pedagogiju Südwest, u Njemačkoj svaka druga osoba između 12 i 19 godina ima takav uređaj i mogućnost da preko njega mobilno koristi internet. I ovdje je edukacija čarobna riječ. "Radi se o tome da djeci objasnimo: mediji postoje i drago nam je, ali postoje i druge stvari na svijetu", kaže Kristin Langer. Što su djeca starija, moraju preuzeti više odgovornosti za svoje ponašanje na internetu, smatra Langer i dodaje da je zbog toga dobro što prije početi s medijskim odgojom djece.

Odgoj je postao zahtjevniji

Da bi djecu prikladno pratili tokom ulaska u medijski svijet, roditelji ne mogu izbjeći da se sami pozabave tom temom. Na internetu postoje posebne tražilice za djecu, velika ponuda pedagoški pripremljenih stranica koje roditeljima i djeci objašnjavaju prednosti i mane interneta, kao i kompjuterski programi za zaštitu mladih koji blokiraju određene stranice. Ali, što više rastu, djeca počinju bolje shvatati tehnologiju i u stanju su zaobići takve barijere. "To može postati i sport", kaže Kristin Langer i vraća se na temu odgovornosti za sopstvene postupke.

Da zabrane nisu djelotvorne, naglašava i Thomas Heine iz Projekta "internet-fuehrerschein.de" (prijevod: internetska vozačka dozvola). Odgoj je, na neki način, postao zahtjevniji, smatra Heine. Kao primjer navodi pravne osnove korištenja interneta: "To je novi u odgoj uključeni faktor kojeg mnogo roditelja dobro ne razumije." Zajedno sa Udruženjem škola za edukaciju odraslih, razvio je "Internet-radionicu", ponudu za odrasle i porodice koja je od 2011. godine dostupna u preko 700 škola za obrazovanje odraslih. Radi se o temama kao što su online bankarstvo, sigurnost i društvene mreže, ali i o pravnim pitanjima i korištenju interneta za roditelje.

I škole imaju odgovornost

Zbog toga što sve porodice nemaju iste preduvjete da svoju djecu uvedu u svijet medija, sa svim mogućnostima i opanostima koje to vodi za sobom, potrebno je uključiti i škole. Na primjer u Gimnaziji Heinrich Mann u Kölnu istraživanje na internetu je sastavni dio strukovne nastave. "Nije naglašeno u nastavnim smjernicama, ali se izvodi u praksi", kaže profesor matematike i informatike, Hans-Peter Koenen. Učenici dodatno vježbaju korištenje određenih programa i snalaženje u školskoj, internoj mreži. Predmet “medijski odgoj“ ne postoji, ali se razgovara o temama kao što su mobing ili privatnost na internetu.

Pravne teme nisu tako čest povod za razgovor, pa Kristin Langer zabrinutim roditeljima savjetuje da se obrate centrima za potrošače. Priznaje da su detalji jako komplikovani, ali roditelji ne moraju znati sve, kaže Kristin Lange i dodaje: "Nekada je dovoljno poznavati nekog ko vam može objasniti."

Autorke: Petra Lambeck / Melina Borčak

Odgovorna urednica: Marina Martinović