Dizel raste na njivama

Benzin budućnosti raste na njivama. Treba ga samo ubrati, kažu stručnjaci na sajmu u Hannoveru. Takozvani biodizel se dobija iz biljaka uljarica, iz kukuruza ili uljane repice. Prednosti ovakvog goriva jesu te što ono pri sagorijevanju ispušta samo onoliko ugljendioksida koliko je biljka prilikom rasta već uzela iz atomsfere. Biodizel je osim toga skoro dvostruko jeftiniji od običnog dizela. Postoji, naravno i mala začkoljica. Dizel motori današnjice još uvijek imaju problema sa sagorijavanjem ovakvog goriva, jer nakon izvjesnog vremena trpe oštećenja. Problem je riješila firma Würz iz Driedorfa koja je modifikovala dizel motor za sagorijevanje ulja biljnog porijekla. Motor se koristi za pokretanje generatora za struju, ali i za grijanje domaćinstava. Raimund Würz, vlasnik firme je smislio jednostavan način kako da potencijalni kupci ovo postrojenje dobiju besplatno.

"2004 na snagu je stupio novi zakon, koji odobrava subvenciju struje dobijene iz obnovljivih izvora energije. Naše postrojenje omogućava da se novac dobijen prodajom struje iskoristi za otplatu kredita za kupnju postrojenja i za kupovinu ulja za njegov rad. Toplota koja se razvije tokom rada se tako koristi kao besplatno grijanje kuće."

U Njemačkoj je inače, naravno pod strogo odredjenim uslovima, dozvoljeno i privatnim licima da struju isporuče u mrežu.

Bio-dizel se već danas miješa u obično gorivo koje se kupuje na benzinskim pumpama. Do 2010. će u svakom litru dizela biti 5,7 odsto onog koje je biološkog porijekla, kaže Völker Peterson, iz Agencije za obnovljive sirovine.

"Bio-dizel je već etablirano gorivo, ali imamo problem da se za njegovo dobijanje mogu koristiti samo neki dijelovi biljaka. Stoga se radi i na izradi sintetičkih goriva što je u ovom trenutku još uvijek skupo. VW, Daimler Chrysler i Shel rade na tome da pronadju rješenje."

Njemačka je osim toga vodeća svjetska sila u proizvodnji vjetrenjača. U ovoj državi se pet odsto struje dobija iz energije vjetra, a proizvodjači su zahvaljujući visokim cijenama nafte prošle godine zabilježili nove rekorde. Tokom 2005. je izvoz vjetrenjača porastao za 65 odsto. Još jedan od izvora energije za koji se tvrdi da ima budućnost jeste geotermalna energija, dobijena iz toplote iz utrobe zemlje. Ona se najviše koristi u Švajcarskoj gdje 40 odsto novoizgradjenih kuća, raspolaže takozvanom toplotnom pumpom, pumpom koja vodu tjera kroz bušotinu u zemlji. Voda se zagrijava, a grijanje tako košta samo onoliko koliko struje potroši pumpa.

Njemačka vlada će u narednom periodu uložiti 500 miliona eura u razvoj obnovljivih izvora energije. Jedan od takvih jeste i energija koja se dobija takozvanim hladnim sagorijevanjem vodonika. Kao nus-produkt tog sagorijevanja nastaje struja. Problem je samo kako doći do vodonika. Firma Vailant iz Njemačke se dosjetila kako skoro svaka kuća u ovoj zemlji ima priključak na gas. Dobar dio gasa čine različita jedinjenja vodonika, pa je firma razvila sistem za njegovo izdvajanje i sagorijevanje, kaže Jochen Paulus iz Vailanta.

"Iz zemnog gasa se u reformeru dobija vodonik. Vodonik se vodi u ćeliju za sagorijevanje gdje se dobija struja i toplota. Struja se koristi za kućne potrebe, a višak se prebacuje u mrežu, dok se toplota koristi za grijanje i za zagrijavanje vode za potrebe domaćinstva."

Problem kod ćelija za sagorijevanje vodonika jeste da su one još uvijek skupe. Još uvijek su skupe i solarne ćelije koje proizvode struju koristeći sunčevu svjetlost. Ipak pri cijenama nafte koje imaju tendenciju stalnog rasta, i ovi kolektori se približavaju granici da budu potpuni isplativi. Na sajmu u Hannoveru je ipak prikazan niz tehnoloških rješenja koja imaju budućnost. Čini se da se najdalje otišlo u izradi vjetrenjača za koje se navodi da će već do 2015. godine proizvoditi struju koja će na tržištu biti konkurentna cijenom i bez sadašnjih subvencija države.