1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Divlji preci riže i pšenice će nas spasiti od gladi

Do 2050. bi na svijetu trebalo živjeti više od devet milijardi ljudi. No, od čega živjeti ako klimatske promjene budu toliko utjecale na usjeve da više ni pšenica, ni riža ne budu uspijevali? Rješenje: "divlji preci"!

Pšenica

Klimatske promjene će utjecati na uzgoj pšenice

Kako bi se osigurale dovoljne zalihe hrane za više od devet milijardi ljudi 2050. godine, i poljoprivredna proizvodnja bi se trebala povećati za 70 posto, procjenjuje Svjetska organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO). Međutim, klimatske promjene će ujedno pogoršati uvjete za uzgoj biljki potrebnih za život, kao što su pšenica, riža, krumpir i kukuruz. Global Crop Diversity Trust, odnosno svjetski fond za očuvanje raznovrsnosti kultiviranih biljki, vjeruje da bi "divlji preci" kultiviranih biljaka mogli pomoći da osiguramo hranu za devet milijardi ljudi.

Berba riže u Koreji

I riže će nedostajati ako se sjemenka ne prilagodi novim klimatskim uvjetima

Riža koja cvate noću i krumpir koji ne može sagnjiti

Konkretno, rješenje za očuvanje korisnih biljki, direktor tvrtke Global Crop Diversity Trust, Cary Fowler, vidi u genetičkoj raznolikosti divljih predaka ovih biljki. "Poznato nam je da su divlje biljke u pravilu dosta otporne. One rastu pod uvjetima, koji bi današnjoj poljoprivredi predstavljali problem. Neke od njih su otporne na vrućinu i izdržavaju razdoblje suše. I kad malo bolje pogledamo u budućnost i promotrimo prognoze klimatskih stručnjaka, onda su upravo to osobine koje bi naše kultivirane biljke već u skoroj budućnosti trebale imati", kaže Fowler.

Krumpir

Krumpir koji ne može sagnjiti

Ovaj poljoprivredni stručnjak navodi tako primjer jedne vrste riže koja cvate samo noću i time pruža povoljne uvjete da se izbjegnu visoke temperature danju, dok sija sunce. Ili pak primjer jedne vrste krumpira koji ne može sagnjiti. No, iako je dokazano koju korist ovakve biljke mogu imati u skoroj budućnosti, tek se jedan mali dio sjemenki tih divljih biljki čuva u za to namijenjenim skladištima. Stoga je pokrenuta međunarodna kampanja u kojoj su istraživački centri, poljoprivredni instituti, botanički vrtovi i poznavatelji biljnog svijeta diljem Zemlje započeli skupljati divlje i druge biljke. Skupljaju se 23 vrste najvažnijih žitarica današnjeg doba.

Utrka s vremenom

Trajanje kampanje je određeno na deset godina, jer je za uzgoj novih kultiviranih biljaka stručnjacima potrebno sedam do deset godina.

Cary Fowler

Cary Fowler optimističan

"Ubrana biljka se prvo mora križanjem spojiti s uzgojenom vrstom. Tek se onda može vidjeti kakve osobine ima: otpornost na suše, izdržljivost cvata na vrućine, rezistencija na štetočine ili bolesti? Zatim se biljka mora tako uobličiti da ju mogu sijati uzgajivači i poljoprivrednici", objašnjava Fowler.

Rezultati križanja se zatim postavljaju u jednu bazu podataka, koja će se staviti na raspolaganje svim uzgajivačima i drugim zainteresiranima. Međutim, pitanje je hoće li se uspjeti na vrijeme? Jer, broj ljudi na svijetu se naglo povećava, a s brojem ljudi se naglo povećava i potreba za namirnicama. Cary Fowler kaže da klimatske promjene nose sa sobom najveći izazov u poljoprivredi u proteklih 12.000 godina, ali vjeruje da će uzgoj i kultiviranje divljih predaka današnjih biljki, unatoč utrci s vremenom, osigurati dovoljno hrane za ljude i za 40 godina.

Autorice: Irene Quaile / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Z. Arbutina