Diskriminira li BiH svoje građane u dijaspori?

Službena posjeta Berlinu bosansko-hercegovačkih ombudsmena za ljudska prava iskorištena je i za jedan zajednički sastanak sa predstavnicima berlinskog Bošnjačkog i Srpskog udruženja. Bosna i Hercegovina po svojoj veličini i svojim brojem stanovnika spada u manje zemlje, ali nakon Džamajke, u svijetu nosi rekord zemlje sa procentualno najvećim brojem iseljenika. Samo u Njemačkoj žive 156.804 osobe koje posjeduju pasoš Bosne i Hercegovine. Bosanci i Hercegovci u Njemačkoj važe kao dobro integrisana populacija, koja se istovremeno trudi da ne izgubi vezu sa svojom matičnom zemljom. Činjenica je, međutim, da u Bosni i Hercegovini često nailaze na barijere, ocjenjuje Meho Travljanin iz Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu.

“Naši ljudi imaju problem prilikom vađenja određenih dokumenata, tu je čak i korupcija u pitanju. Postoji jedna doza nerazumijevanja i predrasuda naspram njih samih, kako to u Bosni kažu “dijasporaca”. Naša djeca ne vladaju tom mjerom maternjim jezikom da bi aktivno mogli participirati u društvenim tokovima svoje domovine.”

2,5 milijardi KM iz dijaspore

Ovakvi i slični problemi, poznati su i ambasadoru Bosne i Hercegovine u Berlinu, Tomislavu Limovu. Država bi posebnu pažnju trebala da posveti mladim naraštajima Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu. Iseljeništvo je samo u prošloj 2009. godini, prema podacima Centralne banke BiH, na račune svojih porodica, prijatelja i rođaka uplatilo 2,5 milijarde maraka. Zato bi država iz svog budžeta trebala da izdvoji dio novca za finansiranje dopunskih škola na maternjem jeziku, koje se u dijaspori zbog nedostatka novčanih sredstava nalaze pred gašenjem, komentariše ambasador Limov.

Osim toga, ambasador Limov smatra i da bi država trebala da bude fleksibilnija i prilikom priznavanja stranih diploma.

“Naši mladi ljudi, koji u inostranstvu završe fakultete i doktorate, kada se vrate u Bosnu i Hercegovinu budu svrstani u mašinske tehničare, gimnazijalce. Stoga naša zemlja mora učiniti iskorak u pravcu što brže i što jednostavnije nostrifikacije diploma, jer nas bolonjska deklaracija na to i obavezuje.”

BiH treba da koristi njemačka iskustva u pomirenju

Problem bosansko-hercegovačke dijaspore predstavlja i nacionalna razjedinjenost koja se iz Bosne i Hercegovine prenosi i na njene građane koji žive u inostranstvu, tvrdi Mirko Jović, predsjednik Njemačko-srpskog društva.

“Mi imamo poznanstva koja ovdje datiraju više od 40 godina, mi smo stari prijatelji i mi ćemo pomoći jedni drugima. Međutim došla je nova ideologija, tog odbijanja. Islamska zajednica, Pravoslavna crkva i Katolička crkva – one su odigrale svoju ulogu. Moramo sve uraditi da ne dođe do mržnje ovdje među nama i da jedni drugima ne podmećemo nogu.”

Bosansko-hercegovački ombudsmeni za ljudska prava uočili su tokom službene posjete Berlinu da bi upravo ovaj problem nacionalne razjedinjenosti mogao da bude riješen po njemačkom modelu suočavanja sa prošlošću. Ombudsmen Jasminka Džumhur poručuje:

“Posvećenost ekonomiji, kao što je to bilo u toku Maršalovog plana u Njemačkoj, šalje jasnu poruku, da je građane bitno objediniti. Treba da se okrenu obnovi države, a ne da se bave onim što ih upravo razjedinjuje. Mislim da smo tu u Bosni i Hercegovini napravili velike greške.”

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Jasmina Rose