1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Diskriminacija više boli od bolesti

Sama infekcija i život s HIV-om nije najveći problem ovih osoba. Mnogo je teže nositi se sa svakodnevnim strahom od odbacivanja. Često čak i visoko obrazovani ljudi svu energiju ulažu kako bi tajnu sačuvali od okoline.

"Radije ću ostati bez terapije i umrijeti, nego dozvoliti da moja okolina sazna da sam HIV pozitivan/na". Ovu rečenicu, psiholog Dalibor Miholjčić čuo je mnogo puta. U svakodnevnom je kontaktu sa osobama koje zbog HIV infekcije po terapiju dolaze u banjalučki Klinički centar.

Leben mit HIV in Bosnien

Psiholog Dalibor Miholjčić: "Strah oboljelih od diskriminacije i odbacivanja potpuno je opravdan."

Ljudi koji su zaraženi HIV virusom a žive u BiH, po svaku cijenu žele ostati anonimni. S razlogom. Njihov strah od diskriminacije i odbacivanja potpuno je opravdan, kaže Miholjčić.

„Tim osobama pripisuju se najgore etikete. Za okolinu oni su promiskuitetni, narkomani... Ako se radi o muškarcu homoseksualcu, onda je zaslužio to što mu se dešava“, objašnjava on.

Miholjčić je angažovan od strane organizacije „Akcija protiv side” kako bi pružao psihološku podršku pacijentima Klinike za infektivne bolesti.

Neznanje je najteže pobijediti

Ističe da uprkos naporima stručnjaka, nevladinog sektora i brojnim kampanjama, svijest o HIV/AIDS-u i dalje je na niskom nivou. Neznanje uzrokuje diskriminaciju, a šira javnost veoma malo zna o načinima prenošenja HIV-a.

Leben mit HIV in Bosnien

Stevan Stanić: "Ne bih imao problem da dijelim radni prostor sa HIV pozitivnom osobom."

Većina ne pravi razliku između kategorija HIV pozitivne osobe i osobe oboljele od side (AIDS). To su različite stvari. HIV pozitivna osoba je osoba zaražena virusom HIV-a, a kod osobe oboljele od side virus HIV-a došao je do posljednje faze. Ako je neko zaražen HIV-om, to ne znači da ima sidu.

„Oboljeli od karcinoma su stigmatizovani u BiH, a kamoli od HIV-a. Dva člana moje porodice su bolovala od tumora, i znam s kakvim smo se komentarima suočavali“, kaže tridesetogodišnji Stevan Stančić koji dolazi iz manjeg mjesta u blizini Banjaluke.

Za razliku od mnogih, on ne bi imao problem s tim da dijeli radni prostor sa HIV pozitivnom osobom. „Znam kako se prenosi virus, i nema razloga da osjećam bilo kakvu opasnost. Suosjećam s tim ljudima, ali da sam na njihovom mjestu i ja bih krio svoje stanje. Naša srednina ne prašta ni mnogo banalnije stvari od HIV-a“, objašnjava Stevan.

„Potpuno izopšteni iz društva“

Psiholog Miholjčić prisjeća se slučaja kada je obdukcijom nakon smrti, kod pacijenta utvrđeno prisustvo HIV virusa.

„Nije umro od side, već od potpuno druge stvari. Nakon što se saznalo da je bio inficiran, njegova supruga i dijete prošli su kroz pravi pakao. Supruga je ostala bez posla, dijete nije moglo podnijeti izlolaciju u školi. Na kraju su se odselili u drugi grad.“

Leben mit HIV in Bosnien

Vedrana Zeljković

Vedrana Zeljković iz Banjaluke, imala je radnog kolegu koji je ranije bolovao od tuberkuloze. Njegove muke ni nakon izlječenja nisu prestale.

„Niko nije htio biti s njim u kancelariji. Ostao je sam, a samo rijetki su razgovarali s njim osim kada je to neophodno. Potpuno su ga isključili i izlovali iako je čovjek izliječen. Da apsurd bude veći, kolektiv čine uglavnom obrazovani ljudi, ekonomisti i pravnici“, objašnjava Vedrana.

Iz ovog i sličnih primjera može se zaključiti da je garancija anonimnosti prijeko potrebna ovim pacijentima.

Šefica odjela za HIV/AIDS na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, dr. Vesna Hadžiosmanović, tvrdi da je privatnost uvijek osigurana.

„Testiranja se uvijek provode pod šifrom. Osoblje je posebno edukovano i ne postoji nikakva mogućnost da pacijenti na klinici budu tretirani različito u zavisnosti od toga kojim virusom su zaraženi“.

Anonimnost na prvom mjestu

Doktorka dodaje da je pacijentima u BiH dostupna paleta od petnaest antiretroviralnih lijekova, uključujući ne one novije generacije. Terapija je besplatna, troškove pokrivaju fondovi zdravstvenog osiguranja.

Leben mit HIV in Bosnien

Dr. Vesna Hadžiosmanović: "Osoblje je posebno edukovano i ne postoji nikakva mogućnost da pacijenti na klinici budu tretirani različito."

Prihvatajući inicijativu „Evropska sedmica testiranja na HIV“ Klinika za infektivne bolesti prošle sedmice je na Trgu djece Sarajeva provodila besplatno savjetovanje i testiranje na HIV.

O ovim problemima govori se samo oko 1. decembra, kaže Miholjčić. „Saopšte se zvanične statistike, organizuje se nekoliko akcija, mediji nam poklone par minuta i to je sve. Važno je da se o tome češće govori. HIV pozitvne osobe su potpuno funkcionalne i zdrave ako se pridržavaju terapije i paze na sebe. One mogu da rade, da putuju, da žive normalan život poput svih ostalih i nisu nikakva prijetnja za okolinu. To moramo stalno ponavljati“, napominje on.

Danas u BiH živi 266 osoba zaraženih HIV virusom.