1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Diskriminacija česta pojava u Njemačkoj

Gotovo trećina građana Njemačke je već osjetila da su diskriminirani - najčešće zbog starosti ili spola. Taj broj je iznenadio i Ured za borbu protiv diskriminacije, ali novina jest - mnogi više ne šute nakon toga.

Prema rezultatima jedne reprezentativne studije njemačkog Ureda za borbu protiv diskriminacije gotovo jedna trećina građana Njemačke je već bila diskriminirana. "To je iznenađujuće puno ljudi", kaže u razgovoru za Deutsche Welle Christine Lüders, šefica tog Ureda: "Društvo mora nešto poduzeti protiv toga." "Zaštita protiv diskriminacije je ljudsko pravo", upozorava i Petra Follmar-Otto s Njemačkog instituta za ljudska prava.

Diskriminacijom se smatra kad se prema nekom odnosi lošije nego prema drugima tek na osnovu osobina koji u konkretnom slučaju ne mogu biti bitni. Po Zakonu o ravnopravnosti se navodi kako te osobine koje vode diskriminaciji mogu biti životna dob, invalidnost, etničko podrijetlo, spol, vjeroispovijest ili seksualni identitet. Za potrebe studije koju je Lüders predstavila u utorak u Berlinu je telefonski je ispitano oko 1.000 osoba starijih od 14 godina u čitavoj Njemačkoj. Dodatno su pozvani i svi građani Njemačke da pismeno pošalju svoja iskustva. Tako je u ispitivanju sudjelovalo gotovo 18.000 osoba što ga čini najopsežnijim ispitivanjem o diskriminaciji kakvo je ikad provedeno u ovoj zemlji.

"Već i ovaj odaziv nam pokazuje kako diskriminacija nije tek izuzetni slučaj ", smatra Lüders. "Svaki čovjek može biti pogođen, bez obzira gdje je diskriminiran."

Radno mjesto kao "mjesto zločina"

31,4 posto osoba koji su sudjelovali u telefonskom ispitivanju priznali kako su u posljednje dvije godine osjetili da se prema njima ophodi lošije zbog nekih njihovih osobina. Najčešće su kao razlog za diskriminaciju naveli njihovu životnu dob (14,8 posto), ali već na drugom mjestu sa 9,2 posto je razlog diskriminacije bio njihov spol.
Osobito je velika opasnost od diskriminacije na radnom mjestu. Tu je riječ o unaprijeđeniju, izborima za pojedine projekte ili jednostavno o visini plaće. Gotovo polovica (48,9 posto) od onih koji su osjetili diskriminaciju navode da se to dogodilo na njihovom radnom mjestu. Najčešći je razlog njihova dob ili spol, ali i problem spolnog napastovanja ili mobinga od kolega ili šefa zapravo spada u kategoriju diskriminacije.

Seksistička reklama ženske zadnjice u Njemačkoj

Oko devet posto ispitanika se žalilo na diskriminaciju na spolnoj osnovi, a tu se često radi o tome da se, na primjer, žene gleda kao seksualni objekt

Razlog zbog kojeg se ljudi diskriminiraju ovise i o okolnostima. Tako se u slobodno vrijeme, dakle na primjer u sportskim klubovima češće događaju slučajevi diskriminacija zbog spolne orijentacije ili iz rasističkih pobuda.

Više se ne šuti

Ipak, ovo ispitivanje je pokazalo i nešto pozitivno: pogođeni više ne "šute i trpe" nego se brane od nepravde. Gotovo 60 posto pogođenih tvrde kako su reagirali i ukazali na diskriminaciju, koriste usluge savjetovališta ili nadležnih povjerenika protiv diskriminaciju. "U društvu se nešto promijenilo od kad imamo Zakon o ravnopravnosti", smatra Lüders. "Ljudi više ne toleriraju diskriminaciju, ne prihvaćaju tek tako da ih se tako tretira."

Ipak, tek malobrojni su odlučni ići do kraja: samo 6% pogođenih je svoj slučaj dovelo i do sudskog postupka. Voditeljica Ureda smatra kako je razlog tome što postupak nije jednostavan i zahtjeva mnogo strpljenja.

Muslimanka s maramom na glavi u bojama njemačke zastave

Zabilježena je i diskriminacija na osnovu religije i etničkog podrijetla

"Ljude bi se trebalo bolje informirati o njihovim pravima", smatra Petra Follmar-Otto s Njemačkog instituta za ljudska prava. Za to se zalažu i u Uredu za borbu protiv diskriminacije i traže da i pravno mogu u konkretnim slučajevima mogu zastupati pogođene pred sudom. "Sad smijemo dati tek pravnu procjenu, ali nakon toga pogođena osoba mora sama potražiti odvjetnika koji će je zastupati", objašnjava Lüders. "Ako bismo dobili pravo na podnošenje tužbe onda bi mogli te osobe pratiti i na sudu i do kraja ih pomagati u sudskom procesu."

Preporuka redakcije