1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Diplomatski napori rješavanja krize u Ukrajini

Nakon ponovnih žešćih sukoba u Ukrajini, Njemačka želi spriječiti eskalaciju. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je pokrenuo diplomatsku inicijativu.

Frank-Walter Steinmeier

Steinmeier se nada da će se u Berlinu doći do dogovora o rješavanju krize u Ukrajini

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine ove srijede poslijepodne na sastanku u Berlinu razgovaraju o sukobu u Ukrajini. Potvrdilo je to njemačko ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu. Prema jednom izvješću lista "Süddeutsche Zeitung" je tema toga sastanka dogovor o mjerama radi postizanja primirja na istoku Ukrajine.

Navodi se kako je temelj za sastanak njemačkog šefa diplomacije i njegovih kolega Laurenta Fabiusa iz Francuske, Sergeja Lavrova iz Rusije i Pavla Klimkina iz Ukrajine jedan dokument, o kojemu je velikim dijelom pao dogovor već u ponedjeljak navečer. Steinmeier je naveo kako je međunarodni dogovor o smirivanju krize u Ukrajini propao "za dlaku".

Moskva pozdravlja inicijativu

Sergej Lavrov

Lavrov pozvao na okončanje krvoprolića

Iz ministarstva vanjskih poslova u Moskvi je priopćeno da Lavrov podržava najnoviji prijedlog Steinmeiera. Obojica su, kako se navodi, pozvali na okončanje krvoprolića. Rusija je pokazala spremnost za novim razgovorima, u kojim bi sudjelovali i predstavnici OSCE-a. Njemačka kancelarka Angela Merkel je proteklih dana održala više telefonskih konferencija sa šefovima tih triju zemalja.

Kako dalje piše "Süddeutsche Zeitung", Steinmeier je u utorak navečer telefonirao s Lavrovim, Klimkinim i Fabiusom kako bi "opipao" spremnost ruske i ukrajinske strane na kompromis. Na sastanku ove srijede u Berlinu bi trebalo biti riječi prije svega o osiguravanju granica kako bi se spriječio dolazak dodatnih separatističkih boraca i oružja iz Rusije. Osim toga, trebalo bi se raspravljati i o sigurnosnim garancijama za promatrače OSCE-a i taoce, koje se još drži zarobljenima.

Ofenziva protiv separatista

U ponedjeljak navečer je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, ne obazirući se na zahtjeve Europljana i Rusa, okončao desetodnevno primirje. Ukrajinska vojska je odmah zatim započela veliku ofenzivu protiv proruskih separatista na istoku zemlje. Pritom im je, prema navodima iz Kijeva, u utorak pošlo za rukom da ponovno osvoje jedan granični prijelaz prema Rusiji. Separatisti su odbacili takav prikaz događaja. Proruski separatisti u Lugansku navode da je došlo do rušenja dva ukrajinska vojna zrakoplova. Službene potvrde za te navode, međutim, nema.

Ukrajinski vojnik

Okončanjem prijekida vatre ukrajinska vojska provela veliku ofenzivu

Rusija je pozvala Sjedinjene Američke Države da iskoriste svoj utjecaj na vodstvo u Kijevu kako bi došlo do okončanja krvoprolića. Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je u jednom telefonskom razgovoru pozvao svoga američkog kolegu Johna Kerryja da ukrajinku vladu uvjeri u to da je njihov kurs "štetan", navodi se u jednom priopćenju iz Moskve. Prema tim navodima je ruski diplomat upozorio na nepredvidive posljedice "protuterorističke operacije".

Putin: Porošenko preuzeo odgovornost za krvoproliće

Vladimir Putin

Putin: štitimo Ruse izvan Rusije

Rusija je kritizirala okončanje primirja. Iz Moskve je navedeno da je to korak unazad u naporima za postizanjem mira u toj susjednoj zemlji pogođenoj krizom. "Predsjednik Porošenko je nažalost odlučio da se ponovno pokrene vojno djelovanje", kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin i dodao da je ukrajinski šef države prvi put time izravno preuzeo odgovornost za krvoproliće. Putin je, osim toga, ponovno istaknuo da će ruska vlada štititi i Ruse, koji žive izvan Rusije.

Za to vrijeme Europska unija priprema nove sankcije protiv Rusije - ali ne iscrpne gospodarske sankcije. Jer, protiv tog trgovačkog partnera se zasad ne bi trebale izreći sankcije, koje bi mogle imati velike posljedice. O tome su se, prema navodima diplomata, u Bruxellesu dogovorili veleposlanici 28 zemalja članica EU-a.

Preporuka redakcije