1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Diplomati o rješenju za Mostar

Situacija u Mostaru nikako da se pomakne sa mrtve tačke. Raspisani lokalni izbori za BiH, ali bez grada slučaja -Mostara. Kako na situaciju u Mostaru i u BiH gledaju strani diplomati?

Središnje izborno povjerenstvo BiH raspisalo je lokalne izbore za 2. listopada ove godine. Opet bez Mostara jer se lideri nisu dogovorili oko promjene Izbornog zakona. Nema jedinstvenog stava ni oko objave popisa stanovništva iz 2013. godine, Mehanizam koordinacije usvojen je nakon višegodišnjeg nesuglasja. Inozemni diplomati inzistiraju da ove probleme moraju riješiti sami bh. političari, bez vanjskog uplitanja.

"Lideri su ranije pokazali volju za teške i ponekad nepopularne korake, ali posljednjih godina, građani su bili pogođeni očitom nesposobnošću da se nastavi raditi na ostvarivanju kompromisa. Stalna nepopustljivost u pogledu situacije u Mostaru očit je primjer kako lideri ove zemlje ne ispunjavaju svoje obveze", komentira za DW Maureen Cormack, veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

Stav američke administracije u BiH je jasan, a bh. lidere se poziva da rade, upravljaju, vladaju. "To znači donositi teške odluke i pronalaziti načine da se postigne kompromis u interesu svih ljudi ove zemlje. Nužno je da politički lideri sjednu zajedno i postignu konsenzus kako bi se izbori u Mostaru održali ove godine. Ovo pitanje, kao i ispunjavanje postavljenih uvjeta za nastavak puta BiH prema euro-atlantskim integracijama, mora se rješavati odmah", zaključuje američka veleposlanica u BiH.

Nacionalizam ograničava demokraciju

Ipak, je li moguć dogovor politički sukobljenih političara, prožetih zacementiranim nacionalističkim stavovima ili se ipak nešto mijenja? Veleposlanica Cormack ističe:"Demokracija u BiH je mlada, a naslijeđe rata i nacionalizam ograničio je njen razvoj. Dok su rezultati mnogih izbora bili vođeni nacionalističkim stajalištima, posljednjih nekoliko izbora je pokazalo da je značajan broj glasača promijenilo stranke za koje glasaju, nedvojbeno u potrazi za novim liderima koji bi se pozabavili stvarnim problemima svojih građana".

Bosnien US-Botschafterin Maureen Cormack

Američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack

Ona naglašava da postoji jaka potreba za liderstvom, no posebno se osvrće na značaj građanskog angažmana kao i potrebe dolaska na vlast 'nove generacije lidera'.

"Kao što i izabrani dužnosnici imaju odgovornost, tako i građani imaju odgovornost da svoje lidere drže odgovornim. Promoviramo građanski angažman i partneri smo s onima kroz koje građani govore kako bi osigurali da izabrani dužnosnici rade u njihovom interesu. Zahvaljujući podršci i smjernicama SAD-a i šire međunarodne zajednice, građani BiH imaju potrebne instrumente kako bi držali svoje lidere odgovornim", zaključuje američka veleposlanica u BiH.

Njemačka i Francuska surađuju, a u BiH se malo toga promijenilo

Činjenica je da je i sam Statut Mostara, koji je donio nekadašnji visoki predstavnik Pady Ashdown i to nakon što se domaći političari nisu uspjeli dogovoriti, u pojedinim dijelovima proglašen neustavnim. Sada su Mostarci opet na početku. Ali Mostar je samo jedan od brojnih primjera kako bh. političari i nakon dva desetljeća vrlo teško pristaju na kompromise, čvsto ostajući pri nepopustljivosti.

Inozemnim diplomatama to je teško za shvatiti. Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u BiH Christian Hellbach slaže se kako je to predug period za nastavak nesuglasica i navodi zanimljiv osvrt.

"Dvadeset godina je zaista dug vremenski period. Vremenski okvir u kojem se mnogo toga može promijeniti. Dozvolite da vam to ilustriram na jednom primjeru: Okruglo 20 godina nakon II. Svjetskog rata su Francuska i Njemačka, koje su stoljećima uvijek iznova bivale izložene ratnim sukobima, potpisale Jelisejski sporazum. Od tada dvije zemlje surađuju vrlo tijesno i na temelju povjerenja", kaže za DW njemački veleposlanik u BiH.

Politika iznad prava

On, kao i njegove kolege, veleposlanici razvijenih zemalja u BiH, uvijek iznova pozivaju na konstruktivan dijalog, čudeći se kako se u BiH to teško postiže, čak i kad je u pitanju boljitak građana i zemlje.Veleposlanik Hellbach ovakvu "političku praksu" u BiH smatra neprihvatljivom ali to nisu jedini poblemi.

Bosnien D-Botschafter Christian Hellbach Bakir Izetbegovic

Veleposlanik Njemačke u BiH Christian Hellbach

"Trenutačna situacija je neprihvatljiva iz razloga što se politika ne može dogovoriti, iako su pravni propisi jasni i eventualni pristupi rješenjima se već nalaze na stolu, građanima Mostara se onemogućava u biranju svojih gradskih predstavnika. Mostarci se sprječavaju u važnom demokratskom pravu, svom izbornom pravu. Jako je bitno da dotični političari sada brzo nađu rješenje koje je u skladu s odlukom Ustavnog suda i koje neće dijeliti grad.

Izbori u Mostaru ne bi trebali biti pretvoreni u 'taoce' za rješavanje drugih političkih pitanja", zaključuje ovaj njemački diplomat.

Ne žele raditi posao domaćina

No, događa se sve upravo suprotno, dogovora još nema "niti na vidiku", a zbog zaoštravanja predizborne retorike, očekivanja nisu optimistična. Istodobno, međunarodna zajednica u BiH, izuzev čvrstih poruka o nužnosti suradnje i jedinstvenih stavova, izbjegava konkretniju umiješanost, inzistirajući da stavu da ne žele raditi tuđi posao.

To podcrtava i veleposlanik Hellbach. On kaže: "Odgovornost je na političarima iz Mostara i cijele BiH da se nađe rješenje. To je njihova odgovornost, isto kao i rješenje mnogih drugih pitanja, koja su preduvjet za to da BiH svojim građankama i građanima pruži ono što zaslužuju: posao, sigurnost i pravednost. Međunarodna zajednica pomno prati svaki korak i neće popustiti u inzistiranju na tome da se stvore preduvjeti kako bi i Mostarci mogli izaći na lokalne izbore".

‚Stranci‘ žele demokraciju, ali Dodiku su za sve krivi

Dok diplomati, kao i Ured visokog predstavnika u BiH i dalje ističu politiku 'nemiješanja', predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, glasno naglašava da je 'strani intervencionizam štetan za BiH'. On za brojne probleme smatra "krivim" upravo inozemne predstavnike u BiH. Najnovija 'krivnja' je i za najavljeni prosvjed oporbenih stranaka u Banja Luci za kojeg tvrdi da ga "financiraju stranci".

"Ovdje na Balkanu veleposlanici se pokušavaju miješati u unutarnje stvari svake zemlje i biti njihovi upravitelji. Zapadni veleposlanici pokušavaju upravljati BiH, a ako u tome ne uspijevaju, onda krive lokalne političare", kaže ovaj, po mnogima kontroverzni političar dok njegove riječi demantiraju stalni međustranački konflikti lidera.

EU: Nije sve ni u političarima, nešto je i u građanima koji ih takve biraju

Iz Izaslanstva Europske unije i Ureda šefa Izaslanstva i specijalnog predstavnika EU-a u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka ipak podsjećaju da u BiH nije sve tako crno kako se čini.

"Prošlogodišnji Izvješće Europske komisije je dalo naznake da je BiH ponovno na putu EU integracija i nužnih socijalno-ekonomskih reformi. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu, reformska agenda je usvojena i njena provedba je započela. Nadalje, bh. vlasti su podnijele zahtjev za članstvo u EU u veljači ove godine, započinjući time novo poglavlje u odnosima između BiH i EU", kaže glasnogovornica Izaslanstva EU-a u BiH Zora Stanić.

Naglašava se da se ostvareni trenutak mora iskoristiti jer je preostalo još zahtjevnog rada i reformi za uspješan ekonomski rast i društvenu pravdu, vladavinu zakona i javnu upravu. Ali, Izaslanstvo EU-a poslalo je i suptilnu poruku da bh. političari nisu i jedini odgovorni za stanje i daljnji napredak zemlje.

"EU je opredjeljena prema BiH na svaki način – putem ljudi, resursa i politike. Od bh. rukovodstva se očekuje pojačan napor u otvaranju puta ka članstvu u EU, jer brzina integracije BiH ovisi o napretku zemlje u reformama vezanim za EU, odnosno od lidera zemlje i građana koji ih biraju", jasna je poruka iz Izaslanstva EU u BiH.