1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Digitalni radni svijet - blagoslov ili prokletstvo?

PC i internet su otvorili mogućnosti mnogim radnicima da svoj posao obavljaju od kuće. Ipak, "mobilno radno mjesto" se nekad pretvara u pravu moru za radnike koji moraju da budu dostupni šefu u svako vrijeme dana i noći.

„Dok su nekoć radnici i predstavnici sindikata prosvjedovali noseći natpise na kojima je stajalo:“Subotom moj tata pripada samo meni!“, danas to više nije tako. Danas zaposlenici otvaraju svoju poslovnu elektronsku poštu čak i na godišnjim odmorima, rade zajedno s klijentima i kolegama čak i noću…“kaže Lothar Schröder, član uprave sindikata Ver.di. „Moramo razmisliti o ljudskoj potrebi za autonomijom u smislu da danas radimo ovdje, a sutra na nekom drugom mjestu. No, moraju postojati granice radnog vremena kao i granice obima samog posla“, dodaje on.

Više autonomije, više slobode

Zaklada Friedrich-Ebert je nedavno u Kölnu predstavila rezultate svog istraživanja

Zaklada Friedrich-Ebert je nedavno u Kölnu predstavila rezultate svog istraživanja

Naime, mnogi zaposlenici bi rado sami željeli odlučivati o tome gdje i kada će raditi. No, ova mogućnost se za sada ne pruža svima i ne toliko često. „A ako se i pruža, onda je često određena prema željama i diktatu poslodavca a manje prema potrebama namještenika. To bi se trebalo promijeniti. To bi mogla biti velika šansa po pitanju humanizacije rada. Tada bi doista mogućnost digitalnog povezivanja, mogla uroditi novim opcijama slobode i veće autonomije“, zaključuje Michael Schwemmle, sociolog.

Schwemmle je jedan od suradnika istraživanja zaklade „Friedrich Ebert“ pod naslovom „Digitalni rad u Njemačkoj – potencijali i problemi“. Ovo istraživanje je pokazalo kako većina zaposlenih doista priželjkuje da može tu i tamo raditi od kuće. No, svega 11 posto poduzeća doista nudi ovu alternativu.

Posebno je za majke s malom djecom pogodno koristiti mogućnosti mobilnog ureda

Posebno je za majke s malom djecom pogodno koristiti mogućnosti "mobilnog ureda"

Kako objašnjava Schwemmle, postoji doduše i takozvani „mobilni rad“, no pri tome nije riječ o radu kakvog priželjkuje većina zaposlenika, već jednostavno o „prekovremenom radu“ kako bi se ispunili ciljevi postavljeni od poslodavca.

Naime, nakon osam sati radnog vremena, neki poslodavci očekuju i dalje da im radnik stoji na raspolaganju, da je „uključen“ u mrežu i radne procese. Rezultat je – nemogućnost isključenja. Smartphone, laptop, tablets i tako dalje, izgledaju optički doduše jako lijepo, ali gdje je onda slobodno vrijeme radnika. Osim toga presitne tastature mobilnih uređaja i slabo osvjetljenje njihovih ekrana mogu postati uzrocima zdravstvenih problema.

Svatko bi trebao sam odlučivati

Gdje prestaje radno, a počinje slobodno vrijeme ?

Café St. Oberholz u Berlinu: Gdje prestaje radno, a počinje slobodno vrijeme ?

Njemačko radno pravo doduše štiti radnike od iskorištavanja, ali tko može kontrolirati što se događa izvan zidova poduzeća i ureda? Michael Schwemmle se stoga zalaže za pravo nedostupnosti. Ono bi prema njegovom mišljenju trebao stajati u tarifnim ugovoru ali i u zakonu. Prema njegovom mišljenju ipak je razlika ako radnik kaže da će se nakon radnog vremena isključiti iz mreže zato jer ne želi više raditi, ili ako negdje doista postoji neko pravilo ili zakon na kojeg se može pozvati.

Marianne Janik iz Microsofta za Njemačku pak apelira na više samoodgovornosti. „Ako neki suradnik Microsofta osjeća potrebu za radom i tijekom noći, neka samo izvoli…No, on ne smije očekivati da će tako raditi i drugi. Svatko treba znati sam što je za njega dobro a što nije“, kaže Janik.

Prema njezinom mišljenju, pravo na slobodu i autonomiju je istodobno i stvar odgovornosti i sposobnosti donošenja odluka. „Je li za mene bolje raditi tri dana u uredu i dva od kuće? Ili tri dana od kuće a dva u uredu? Ovisno o životnoj situaciji, mijenjaju se i radni modeli. Ako netko ima obitelj, možda će radije raditi od kuće. Ako je netko upravo samac, tada će možda radije ići u ured“, zaključuje Janik.

Autorice: Matilda Duda-Jordanova/Željka Telišman

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić