Digitalna učionica u Njemačkoj | Panorama | DW | 02.05.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Digitalna učionica u Njemačkoj

Pametni telefoni, laptopi i tablet računala su u međuvremenu dio svakodnevice današnjih mladih u Njemačkoj. Korištenje tih digitalnih medija na nastavi međutim napreduje jako sporo.

Učenici s tablet računalima

Učenici s tablet računalima

Kad je nastavnik povijesti Karl-Otto Kirst prethodnih godina htio svojim učenicima pokazati neki film, to je uvijek bilo dosta komplicirano. "Morali smo ili u učionici postaviti cjelokupnu tehniku ili otići u prostoriju s kompjutorima." Ni deset godina nije prošlo od toga. Danas je u učionici postavljena bijela interaktivna tabla, a učenike od prezentacije filma dijeli samo nekoliko klikova.

Ilustracija za digitalnu demenciju

U svojoj knjizi Spitzer kritizira da zbog novih tehnologija djeca zaglupljuju

Digitalizacija je uvedena i u učionice u Njemačkoj, što je i normalno. Jer, učenici u današnjem vremenu za referate i testove u školi istražuju na internetu, nastavnici koriste digitalne medije za pripremu nastave.

I dok su učenici prije 20-ak godina još morali napisati na tablu: "Molim ne brisati!", kako bi od mokre spužve sačuvali mukotrpno napisane tekstove i računice, danas učenici i nastavnici to digitalno memoriraju.

Teza o "digitalnoj demenciji"

To sve zvuči tako jednostavno i u međuvremenu jako blisko. Ali otkad je neuro-znanstvenik Manfred Spitzer prošle godine u svome bestseleru "Digitalna demencija" u javnosti izrazio kritiku zbog modernih medija, o toj temi se u Njemačkoj žestoko raspravlja. Spitzerova teza da pametni telefoni i računala zaglupljuju djecu skreće pozornost na pitanje - koji značaj bi digitalni mediji trebali imati u školama i kako se škole mogu prilagoditi digitalnoj životnoj stvarnosti današnjih učenika?

"Digitalni mediji igraju veliku u ulogu u svakodnevici učenika", kaže Dagmar Missal, pedagoginja u medijskom savjetovalištu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, ustanovi Ministarstva obrazovanja i komunalnih udruženja koja pomaže škole pri korištenju novih medija. Ako digitalizacija svugdje zauzima sve veću ulogu, onda ona mora postati i dio kulture učenje u školama, i to one koja ne reflektira samo kritično digitalne medije, već ih koristi i kao sredstva za učenje i podučavanje, poručuje Dagmar Missal.

Dagmar Missal

Dagmar Missal

"Tehnička oprema u školama je skromna"

No škole u Njemačkoj su tehnički različito opremljene. "U mnogim školama je oprema skromna", kaže Christian Spannagel, profesor matematike na Pedagoškom sveučilištu u Heidelbergu i voditelj tamošnjeg Instituta za obradu podataka i informatiku. Prema rezultatima jedne aktualne studije, opće i stručne gimnazije u Njemačkoj su često bolje tehnički opremljene od ostalih škola.

Za nedovoljnu tehničku opremljenost međutim nisu krive škole. Mnoge si jednostavno s financijske strane gledano ne mogu priuštiti da učenicima na raspolaganje stave najnovija tehnička sredstva, koja bi u biti bila potrebna za nastavu u skladu s modernim vremenom. Jer škole u Njemačkoj su ovisne o financijskom stanju općina, koje nije baš uvijek najbolje.

Pritom su didaktične mogućnosti očite, smatra Christian Spannagel. Dobar primjer za to je matematika, navodi on. Tako bi se, primjerice, u geometriji mogle pomoću računala lakše simulirati određene situacije, umjesto da se komplicirano prikazuju na papiru.

Prof. Dr. Christian Spannagel

Prof. Dr. Christian Spannagel

Iako su prednosti očite, informatička tehnologija će tek onda pojačano biti prisutna u školama kad učenici budu smjeli koristiti vlastite uređaje - smartphone, laptope, tablet računala,... U to je Christian Spannagel uvjeren. "Bring Your Own Device" (ponesi svoj vlastiti uređaj), skraćeno BYOD, je geslo prema kojemu se nastavnik Karl-Otto Kirst već odavno orijentira u svojoj nastavi povijesti. "Kod nas postoji jedan pasus u školskom pravilniku, prema kojemu mobiteli i pametni telefoni moraju biti isključeni tijekom nastave. Osim, ako nastavnik izričito dozvoli njihovu uporabu", pojašnjava nastavnik Kirst i dodaje da se on dobro snašao s takvim pravilom te da su učenici motivirani ukoliko im se nekad dopusti korištenje tih uređaja.

Nastavnici se ne bi trebali plašiti tehnologije i pravljenja grešaka

Ali nisu svi tako skloni tehnici kao nastavnik Karl-Otto Kirst i sveučilišni profesor Christian Spannagel. Većina nastavnika hardver i softver koristi prije svega samo za prikazivanje filmova ili drugih prezentacija. Dagmar Missal iz pokrajinskog medijskog savjetovališta je uočila da se nastavnici sa strahom i suzdržanošću suočavaju s novim tehnologijama.

Učenici s tablet računalima, na kojima je aplikacija klavira

Nastavnici bi upoznavanjem novih tehnologija mogli sebi olakšati nastavu, kao ovdje u jednoj školi u Kölnu, gdje nastavnik koristi tablet računala u nastavi glazbenog

Christian Spannagel, koji u Heidelbergu obrazuje budući nastavni kadar, bi volio da se pruža više mogućnosti usavršavanja i obrazovanja na tom polju. Jer, nastavnici inače imaju jako stresnu svakodnevicu te nemaju dovoljno vremena da se tehnički obrazuju kako bi bili u skladu s aktualnim razvojem, kaže Spannagel i dodaje da bi volio od nastavnica i nastavnika vidjeti da s manje straha pristupaju novim tehnologijama, da se ne plaše grešaka i da se usude eksperimentirati.

Pored dobre opremljenosti škola i solidnog znanja nastavnika, nužni su i adekvatni pedagoški koncepti, navodi Spannagel. On navodi da nije dovoljno imati najbolje i najmodernije tehnologije ako nastavnici ne znaju kako da ih najbolje primijene u nastavi.

Autorice: Svenja Üing / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić