1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Digitalna kultura: Od Facebooka do iPhonea

Facebook, iPhone, YouTube, Wikipedia, virtualne zajednice... Knjiga „Digital cultures : Understanding New Media“ prati ključne događaje u istoriji i razvoju novih medija. Predstavljena je u sarajevskom Mediacentru.

Royston Martin u Mediacentru u Sarajevu

Royston Martin u Mediacentru u Sarajevu

Ovo djelo su napisali britanski autori Glen Creeber i Royston Martin, dugogodišnji novinar Reuters-a i profesor na Univerzitetu Wels. Knjiga je objavljena u januaru ove godine i kroz deset poglavlja prati promjene koje su nove tehnologije uvele u naš način konzumiranja medija.

Screenshot sctv auf Youtube

Youtube portal: Videosadržaji po želji korisnika

Publika u sarajevskom Mediacentru, u kojem je Royston Martin promovirao ovu knjigu, kao njen koautor, pokazala je ko su konzumenti tih novih digitalnih medija u Bosni i Hercegovini. Okupila se, uglavnom, mladež koja je sa zanimanjem pratila vrlo nekonvencionalno izlaganje gosta iz Velike Britanije. Jezik, naravno, nije bio problem. Već na početku, Royston je skinuo svoje slušalice. „Neće mi biti potrebne, pa ovdje svi govore engleski,“ rekao je britanski novinar i publicista.

"Srž novinarstva je i dalje - informacija"

On je na početku svog izlaganja govorio o konvergenciji, najnovijem trendu na svjetskoj medijskoj sceni, koji je uveliko potpomognut novim tehnologijama. „Istina je da se ide u tom pravcu. Većina novinara, čak i oni koji su na početku svoje karijere, već znaju da snimaju, montiraju, pišu, fotografišu i stavljaju materijal na web, u jako kratkom vremenskom roku. To je sasvim uredu, budući da se većina ovih stvari može relativno lako savladati, kao i da je oprema danas prilično dostupna i jeftina. Međutim, srž novinarstva, koja nikada, pa ni ovim trendom ne smije biti narušena, jeste sadržaj – profesionalan, objektivan, izbalansiran i analitičan sadržaj. Tehnika je ipak, tu samo da predstavi sadržaj, ona ne čini njegovu suštinu,“ kaže Royston Martin.

Novi mediji su proizvod novih tehnologija

Publikum Mediazentrum

Prisutnoj publici nije bio potreban prevodilac

Autor je predložio da pročita nekoliko odlomaka iz knjige koji tačno definišu šta je to stvarno novo u novim digitalnim medijima. „Možda je zapravo, najvažnije da vam ponudim odgovor na to kako ti novi mediji utiču na naše društvo i na naše ponašanje. Kao startnu poziciju u definisanju novih digitalnih medija ponudili smo ovu: da su novi mediji proizvod novih medijskih tehnologija, koje se zasnivaju na kompjuterskoj tehnici. To je najjednostavnija i najsveobuhvatnija kratka rečenica koju smo mogli uvesti u definiciju, a koja objašnjava tako široko tehnološko polje,“ rekao je Royston i dodao da internet 'sam po sebi' baš i nije neka nova stvar. „Moja djeca su odrasla uz internet i ne poznaju vrijeme prije interneta. Iz istorije znamo da se internet začeo, tamo nekih pedesetih godina prošlog vijeka, kao vojni sistem komunikacije. Dakle, ne posmatramo internet više kao nešto novo. Mnogo zanimljivije je pitanje, kako novi mediji utiču na našu ljudsku i kulturnu interakciju i kako će se digitalni mediji razvijati u narednih deset ili dvadeset godina,“ rekao je britanski novinar.

On je ponudio i jednu od mogućih i vrlo izvjesnih vizija budućnosti. „Naprimjer, imaćemo frižider koji će preko kompjutera moći da naruči mlijeko iz prodavnice, kada njegovi senzori 'procijene' da ga nema dovoljno u tetrapaku, u njegovoj unutrašnjosti“ rekao je Royston.

On je naglasio da je u ljudskom smislu patetično da frižider 'naručuje' mlijeko umjesto nas, ali to je uistinu nešto novo što će sigurno uskoro doći na tržište.

U očekivanju simbioze vještačke inteligencije i medija

Mediacentar Sarajevo

Mediacentar Sarajevo je bio jedan od organizatora promocije

Ovakva vrsta umjetne inteligencije će nastati kada se trustovi mozgova udruže kako bi stvorili kompjuterizirane tehnologije kojima nije potrebno posredovanje. „To je ono uistinu novo, jer je to trenutak u kojem vještačka inteligencija i mediji postaju ambijent, dio zraka koji udišemo i kroz koji hodamo, dio sistema sa kojim ostvarujemo interakciju.“

Najveći problem u svemu ovome je, smatra Royston, to što kompjuterima nedostaje 'zdravi razum', što nemaju sposobnost osnovnog poimanja svijeta i pretpostavlja da smo još uvijek daleko od trenutka kada ćemo moći prepustiti kompjuterima da za nas donose prave odluke. Takođe, problematično je i to što će digitalni mediji u budućnosti dovesti do koncentracije vlasti i odgovornosti kroz koje jača dominantna ideologija na račun alternativnih ideja. „U našem svijetu medija, još uvijek je sadržaj ono što određuje interakciju,“ kaže Royston.

Pozitivni i negativni trendovi

Još jedan od razloga za zabrinutost zbog uticaja medija na naše ponašanje je i to što nas ti isti mediji često izvještavaju o tome da su srednjoškolci 'zarobljeni' u svojim sobama gdje satima surfaju po internetu i igraju nasilne igrice, pretpostavljujući virtualni svijet normalnoj porodičnoj atmosferi i kulturi.

Bildcombo Logos facebook myspace

Facebook je mreža čiji su članovi milioni ljudi širom svijeta

“Hoće li to dovesti do razvoja generacija psihotičnih ubojica, opsjednutih internetom?“ pita autor. Ali, ipak i odmah dodaje, da na svaku negativnu implikaciju medija, možemo dodati i jednu pozitivnu.

„Naprimjer, moj dvanaestogodišnji sin je skoro uvijek on line, sve dok ga ja ne lupim nekom knjigom po glavi. On živi u svijetu potpuno drugačijem od onoga u kojem sam ja živio i odrastao i ima jako malo kontakata 'face to face' u svojim socijalnim mrežama, ali s druge strane, ima kontakte sa hiljadu ljudi više nego što sam ih imao ja i to je nešto što ne mora da bude, i svakako nije negativno,“ kaže Royston Martin upozoravajući da su mediji 'gladni stroj' koji zahtijeva robu, impute i energiju, stvarajući pri tome tone i tone nepotrebnog tehnološkog otpada, zadovoljavajući tako našu potrebu za novim, jer nam nameće osjećaj da naš prošlogodišnji model kompjutera, ili nekog drugog digitalnog aparata, nije dovoljno dobar ili dovoljno brz.

Količina informacija raste, traži se kvalitet

I dok se svjetski proizvođači 'digitalnih igračaka' utrkuju u proizvodnji, sve više raste jaz između bogatih i siromašnih, dok tehnološka dostignuća i mediji i dalje ostaju najmoćnije oružje ili instrument za razrješenje nekih od gorućih problema na planeti.

„Izazov je danas naći informaciju u koju možete potpuno vjerovati, na koju se možete osloniti. Izazov je napraviti takav sadržaj koji će biti dovoljno kvalitetan i vjerodostojan i koji će privući publiku. Svakog dana se pojavi deset hiljada novih blogova, ali se istovremeno isto toliko njih i ugasi. Takođe, moramo biti svjesni da i same vlade i ostali centri moći imaju mogućnost i pravo da razvijaju vlastite blogerske prostore i šire svoju ideologiju. Količina medijskog sadržaja na tržištu raste, a traži se kvalitet informacije, brzina i tačnost. Publika digitalnih medija sve više traži balansirano izvještavanje, umjesto da pristaje da čita nečije mišljenje,“ smatra Royston Martin koautor knjige „Digital Cultures : Understanding New Media“.

Autor: Ljiljana Pirolić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić