Devizne štediše u BiH odbijaju prijedloge Vijeća ministara

Novi prijedlozi Vijeća ministara BiH za rješavanje problema stare devizne štednje nisu naišli na dobar prijem medju nekadašnjim deviznim štedišama. Centralna vlada je predložila amandmane na prijedlog zakona o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje, po kojima bi, kaže ministar finansija Dragan Vrankić, bio skraćen rok za vraćanje sredstava:

“Rok za povrat stare devizne štednje sa dosadašnjih do 13 godina smanjuje se do devet godina. Ja sam uvjeren da će se poslije izvršene verifikacije ovaj period do devet godina i smanjiti“, istakao je ministar Vrankić.

Po amandmanima Vijeća ministara, novac starim deviznim štedišama bio bi vraćen najkasnije do decembra 2016. godine. Medjutim, za nekadašnje devizne štediše taj je prijedlog potpuno neprihvatljiv, kaže Ale Lizalović, iz udruženja starih deviznih štediša:

“Šesnaest godina je prošlo kako čekamo novac. Sada treba čekati još devet godina. To samo budale mogu prihvatiti“.

Svetozar Nišić, predsjednik udruženja gradjana za vraćanje stare devizne štednje, još je oštriji:

“Oni to mogu okačiti mačku o rep. Ne trebaju taj prijedlog niti slati u parlamentarnu skupštinu, jer mi to nećemo prihvatiti“, rekao je Nišić.

Sporni amandmani o skraćenju roka za vraćanje stare devizne štednje na devet godina, s kamatnom stopom od pola procenta do 2 i po procenta, uskoro bi se trebao naći u parlamentu BiH. Ale Lizalović je uvjeren da takvi prijedlozi Vijeća ministara i ministra Vrankića neće biti prihvaćeni:

“Naš je utisak da takav prijedlog neće biti usvojen u parlamentui“, kaže Lizalović.

Gradjani koji su imali deviznu uštedjevinu u bankama nekadašnje Jugoslavije, pristaju na rok vraćanja od sedam godina i kamatu od pet procenata, ali se čini da ekonomske mogućnosti BH ne dozvoljavaju takvo rješenje.

Najveći dio stare devizne štednje osim domaćih banaka, inače, otpada na Ljubljansku banku i Invest banku Beograd. Ukupni dug deviznim štedišama se procjenjuje na oko dvije milijarde konvertibilnih maraka i čini značajan dio unutrašnjeg duga u BiH. Dosada ponudjena rješenja za vraćanje duga starim deviznim štredišama su uglavnom ocijenjena kao diskriminaciona i neprihvatljiva za ovu kategoriju stanovništvu. Čini se da će istu sudbinu doživjei i novi prijedlozi Vijeća ministara.