1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Desni populizam u državama Višegradske grupe

Svojim odbijanjem da prihvate izbjeglice, zemlje Višegradske grupe su ubrale poene na unutrašnjopolitičkom planu. Nakon Poljske i Mađarske populizam pobjeđuje i u Češkoj.

Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka su četiri zemlje tzv. Višegradske grupe, već dugo se opiru da primjene kvote Evropske unije o raspodjeli izbjeglica. Evropska komisija je povela proces protiv Poljske, Mađarske i Češke zbog povrede sporazuma. Vlade ovih zemalja sa svojom desno-populističkom politikom na unutrašnjopolitičkom planu nalaze podršku. Eksperti upozoravaju da bi stav tih zemalja prema EU mogao da vodi raspadu Unije na istok i zapad. Nakon izbora u Češkoj prijeti još jedan spor. Austrija, koja je do sada važila kao posrednik između zemalja Višegradske grupe i EU flertuje sa mogućim uspostavljanjem neformalnog saveza.

Češka

Parlamentarne izbore u Češkoj ubjedljivo je dobio milijarder Andrej Babis sa svojim protestnim pokretom ANO ('da'). Koji će kurs zemlja zauzeti sa populistima, zavisi od toga s kim će ANO formirati koaliciju. Babis, koji je rođen u Slovačkoj, u predizbornoj kampanji se pokazao kao evroskeptik, protivnik dugoročnih evrointegracija i oštar kritičar izbjegličke politike njemačke kancelarke Angele Merkel. Češka se 2015. obavezala da će primiti 1.500 izbjeglica, vlada i opozicija i dalje odbijaju zajedničke kvote za raspodjelu potražilaca azila. Babis je obećao da će nastaviti da zatvara evropske granice kako Češka ne bi prihvatala izbjeglice. Na izborima u Češkoj je snažan prodor napravio i desničarski SPD. Ova kratica u toj partiji znači - Sloboda i direktna demokratija. Prema podacima iz 2015. u Češkoj, u odnosu na ukupan broj stanovnika, bilo je oko četiri procenta stranaca. Eksperti polaze od toga da bi Babisova vlada mogla da se još više približi evroskeptičnim vladama u Poljskoj i Mađarskoj, no kompletno okretanje 'ka Istoku' on to za sada odbija.

Mađarska

Mađarski premijer, Viktor Orban propagira ideju etnički čiste mađarske nacije. "Etnička homogenost se mora očuvati!", zahtijeva Orban javno i na radiju i na televiziji. A na mnoge odluke ga navodi desno ekstremna opozicjia u parlamentu - Jobik partija. On se striktno protivi kvotama EU za šta kaže da su ulazna kapija za "opasno veliki priliv stranaca". Poseban akcenat stavlja na strah od velikog priliva muslimanskog stanovništva i onda rado podsjeća na vremena kada je Mađarska bila pod okupacijom Osmanlijskog carstva. Paradoks u svemu tome je što je u Mađarskoj svega oko dva odsto stranaca. Orbanov stav je doveo do spora sa Briselom. Mađarski parlament je usvojio široku paletu zakona, kako bi se spriječio dolazak izbjeglica u Mađarsku. Simbol Orbanove politike zagrađivanja je i 175 kilometra dugačka ograda postavljena na granici sa Srbijom i Hrvatskom, za šta je Budimpešta EU ispostavila račun u iznosu 400 miliona evra. Tako je Orban želio da prebaci troškove podizanja ograde na račun Brisela. Evropski sud je na kraju obavezao Mađarsku i Slovačku na prijem izbjeglica. A Orban se, drugačije nego što to rade druge zemlje Višegradske grupe, još okreće i Moskvi. Ruski predsjednik, Vladimir Putin odborio je stoga milijardski kredit za gradnju atomske centrale Paks II, što Mađarsku vodi u decenijsku zavisnost od Moskve.

Granica između Hrvatske i Mađarske

Granica između Hrvatske i Mađarske

Slovačka

Nakon pobjede Babisa u Češkoj, Slovačka ostaje jedina zemlja u kojoj su na vlasti socijaldemokrate. No, ipak se čuju nacionalistički i konzervativni tonovi. Na primjer predsjednik vlade, Robert Fico stalno naglašava vezu između terorizma, za koji okrivljuje izbjeglice, i nekontrolisanog useljavanja. Konkretno misli na izbjeglički talas iz 2015. No, Slovačka za razliku od Mađarske ne leži na Balkanskoj ruti. U samoj zemlji skoro da uopšte nema useljenika, svega oko jedan odsto. A izbjeglice koje stignu u ovu zemju smještaju u kampove i tretiraju ih više kao kriminalce, nego ljude kojima je potrebna pomoć. Kako bi spriječila da dođe do skandala ova zemlja je pokazala spremnost da primi muslimanske izbjeglice iz ratom zahvaćene Sirije. Liberalna i desno populistička opzicija predbacuje šefu vlade da ne odbija dosljedno prijem izbjeglica.

Poljska

Uprkos procesu zbog povrede sporazuma protiv Poljske, Mađarske i Češke, poljska vlada ostaje čvrsta u izbjegličkom pitanju. Vlada u Varšavi će radije trpiti sankcije nego što će primiti izbjeglice. Vladajuća partija 'Pravo i pravda', Jaroslava Kačinjskog svoj striktan stav protiv migracija argumentuje borbom za očuvanje poljskog, hrišćanskog identieta. Kada je pak vlada najavila da će primiti 2.000 izbjeglica, došlo je do protesta nacionalističkih grupa zbog mržnje prema strancima. Pri tom je u Poljskoj svega 0,3 odsto. Neznatan broj izbjeglica koji dođu u Poljsku, smještaju se u nekadašnja radnička odmarališta koja su mahom van grada i najčešće se u izbjeglice iz bivših sovjetskih republika. U prvoj polovini 2017. je tačno 4.200 ljudi podnijelo zahtjev za azil. Polovina njih je iz Rusije, tačnije rečeno iz Čečenije. Azil je odboren za 273 osobe iz Sirije, Iraka i Egipta.

Sebastijan Kurc

Sebastijan Kurc

Uskoro i Austrija?

Populisti različitih pravaca su i na nedavnim izborima u Austriji dobili na snazi. Očigledno je u Austriji prošlo vrijeme kulture dobrodošlice. Vlada želi da uskoro da pooštri zakone za azil. Prema tom zakonu bi potražioci azila mogli da budu vraćeni već s granice, ako se prekorači gornja granica od 37.500 primljenih izbjeglica. Novi češki predsjednik vlade u pobjedniku austrijskih izbora, Sebastijanu Kurcu već vidi novog 'saveznika' Višegradske grupe. Kao mogući koalicioni partner šefa ÖVP-a, Sebastijana Kurca važi šef FPÖ-a, Hajnc-Kristijan Štrahe. Obojica važe kao posrednici između zemalja Višegradske grupe i EU.

Preporuka redakcije