1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Desni ekstremizam – tinjajuća opasnost u Hrvatskoj

Iako u Hrvatskoj na nekoliko razina postoji desni ekstremizam, teret borbe protiv njega je uglavnom na civilnom društvu i medijima. Za razliku od policije, oni su ga spremni prepoznati i ustraju na njegovom kažnjavanju.

--- DW-Grafik: Peter Steinmetz

Dossierbild 1 von 3 Rechtsextremismus Serbien Kroatien Bosnien Herzegowina

Marko Jurčić

Marko Jurčić

Rasizam se u novijoj hrvatskoj povijesti ispoljava na različite načine: na nogometnim utakmicama navijači s tribina znaju bacati banane na tamnopute igrače, na koncertima jedne od najvećih domaćih pjevačkih zvijezda obožavatelji sasvim nesmetano ističu fašističko znakovlje. Prošle je godine spriječen koncert njemačke neonacističke skupine Blue Max u Bukovju kod Križevaca, a ove su godine svijet obišle slike iz Splita u kojem je skupina građana divljački napala sudionike Split Pridea. Pojave su to na koje društvo reagira kampanjski i pod pritiskom građanskih udruga i medija, no sama država malo toga poduzima da se svemu stane na kraj.

Desni ekstremizam na dvije razine

Alen Budaj

Alen Budaj

Marko Jurčić iz Centra za LGBT ravnopravnost desni ekstremizam u Hrvatskoj dijeli na neoustaštvo koje ima oblike institucionalnog organiziranja kroz brojne političke stranke i, kako kaže, posjeduje nekakvu logistiku. Istovremeno egzistira manje vidljiv neonacistički pokret koji je za razliku od neoustaštva, definiranog nacionalnim odrednicama i 2. svjetskim ratom na području Hrvatske, orijentiran na rasnu priču. Takva je vrsta ekstremizma više vezana uz sport i prisutna je od stadiona do manje organiziranih i slabo povezanih skupina koje nemaju problem s umrežavanjem sa sličnim skupinama u Srbiji, Bugarskoj ili Velikoj Britaniji.

S ovom podjelom se slaže i direktor Margelovog instituta iz Zagreba, nevladine organizacije židovske nacionalne manjine, Alen Budaj koji smatra da u Hrvatskoj ne postoji toliko velika opasnost od neonacizma, kolika je opasnost od neoustaštva koje u ovom trenutku najorganiziranije živi na internetu. Oni koji promiču takvu ideologiju se većinom okupljaju oko internetskih stranica, foruma i Youtube kanala kojima distribuiraju svoje ideološke materijale.

Sve počinje u obitelji

Radi se o mladim ljudima koji su već od malih nogu u svojim obiteljima zaraženi „klicom“ neofašizma i neoustaštva, kaže Budaj i dodaje da ti ljudi jako dobro znaju što je nacizam i što znače pozivi na ubojstvo jedne skupine. "Oni su toga svjesni i očigledno misle da svojim radikalnim ponašanjem doprinose ovoj zajednici, baš kao što su to mislili pripadnici ustaške mladeži 1941. godine“, kaže Budaj za Deutsche Welle.  

Na njegovim se koncertima nesmetano ističe ustaško znakovlje - Marko Perkovic Thompson

Na njegovim se koncertima nesmetano ističe ustaško znakovlje - Marko Perkovic Thompson

Najveću opasnost on vidi u hrvatskim neparlamentarnim ultradesnim strankama koje u svojim programima imaju elemente neoustaškog ekstremizma, posebice ako bi u uvjetima gospodarske krize takve stranke izašle na realnu političku scenu i postale dio vlasti.

Iako smo za potrebe ovog priloga kontaktirali nekoliko osoba aktivnih u neonacističkim i neoustaškim internetskim zajednicama, nitko od njih ne želi iza svoje ideologije stati punim imenom i prezimenom. Kažu, njihova bi im uvjerenja mogla naštetiti u svakodnevnom životu, no pri tom su posve sigurni u ispravnost svojeg razmišljanja. Kada se radi o neonacistima čije virtualne zajednice funkcioniraju u međunarodnim okvirima, nimalo ne sumnjaju u nadmoć bijele rase koju treba sačuvati pod svaku cijenu. Isto je i s neoustašama koje povijest hrvatskih prostora ispisanu u proteklom stoljeću nazivaju krivotvorinama, a jedini opstanak hrvatske države vide u očuvanju i promicanju "vrijednosti" NDH, države koja je funkcionirala pod protektoratom nacističke Njemačke.

Plakat mržnje protiv Parade ponosa u Splitu 2011. godine

Plakat mržnje protiv Parade ponosa u Splitu 2011. godine

Virtualna druženja koriste za razmjenu pisanih i video materijala, ideološka teoretiziranja, a neki među njima su pravi kolekcionari zabranjenog znakovlja koje se može nabaviti direktnom razmjenom ili internetskim aukcijama.

Falsificiranje povijesti u izborne svrhe

Hrvatski građani uskoro izlaze na parlamentarne izbore kojima prethodi nikad kraća službena predizborna kampanja. No neslužbena kampanja traje već mjesecima tijekom kojih su ekstremno desne, ali i srednje desne stranke, pokušale izjednačiti antifašizam s komunističkim režimom. Takvi pokušaji relativizacije su opasni, kaže direktor Margelovog instituta kojem je nedopustivo antifašiste proglašavati zločincima.

I Marko Jurčić iz Centra za LGBT ravnopravnost misli da hrvatske vlasti rade podijele u društvu na način da izjednačavaju zločine počinjene u 2. svjetskom ratu s komunističkom državom koja je uslijedila nakon toga i da se svaki puta uoči izbora potpiruju strasti ekstremne desnice i ljevice. "Pred izbore se mijenja retorika, a država radi kontraproduktivne stvari", kaže i upozorava da pri tome izostaje svaka osuda nasilja koje se povezuje s desnim ekstremizmom. Institucije bi, smatra, trebale djelovati na način da se zločin iz mržnje primjereno kažnjava, da se postupa u skladu sa zakonima te da postoji politička osuda za svaki oblik organiziranja ili pokazivanja sklonosti prema desnom ekstremizmu.

Na sljedećoj stranici: Ekstremisti nesmetano ističu zabranjena obilježja