1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Desničarski terorizam sa sistemom?

„Grupa Frajtal“ iz Saksonije je pod optužbom za terorizam. Državno tužilaštvo je pokrenulo istragu. I Saksonija želi da se suoči sa desničarskim terorizmom – jer broj politički motivisanih prekršaja je u porastu.

Bila je to velika akcija policije. U utorak (19.4.2016.), rano ujutru, savezna policija, Služba za borbu protiv kriminala (BKA) i saksonska policija, po nalogu državnog tužioca,

uhapsili su pripadnike desničarsko radikalne grupe, osumnjičene za terorizam u saksonskom Frajtalu

. Zaplijenjen je trocifren broj iligalnih pirotehničkih eksplozivnih naprava. Teške tjelesne povrede i pokušaji ubistva – lista prekršaja za koje se terete uhapšeni je duga. Justin S., Riko K., Marija K., Sebastijan V. i Mike S. osumnjičeni su za stvaranje desničarkog terorističkog udruženja.

Država pokazuje snagu

Državno tužilaštvo Saksonije i policija mjesecima su vodili istragu, pokušavajući da rasvijetle mnoge napade na domove za azilante u Saksoniji. Za te potrebe, u oktobru 2015. godine, pri državnom tužilaštvu je formirana „integrisana istražna jedinica slobodne države Saksonije - politiki motivisan kriminal“ (skraćeno INES). U njoj zajedno rade državni advokati i policija, kako bi se otkrile veze između kaznenih djela i počinilaca, kao i njihovih mreža. Već u novembru 2015. godine, to specijalno odjeljenje je stupilo u kontakt sa državnim tužilaštvom. Pet hapšenja u Frajtalu, saksonski ministar pravde Sebastijan Gemkov u intervjuu za Dojče vele, ocjenjuje kao prvi veliki uspjeh istrage u borbi protiv ekstremizma.

Sebastian Gemkov

Gemkov tvrdi da je policija postigla veliki uspjeh

U oblasti politički motivisanog kriminala i širenja mržnje, u Saksoniji je sve više slučajeva o kojima se vodi istraga, potvrđuje Sebastijan Gemkov. Zato je sada potrebno više sudija i tužilaca. „Pravna država mora da stavi do znanja da je u stanju da djeluje i da je konsekventna – i da želi da pokaže snagu“, kaže Gemkov.

Kritika lokalnih istražnih službi

Pogled na geografsku kartu, na mjesta gdje su ekstremni desničari izvršili nasilje pokazuje da je njihova učestalost naročito velika oko Frajtala, Majsena i Hajdenaua. U Frajtalu živi 40.000 ljudi. Kritičari iz oblasti medija i nauke - poput stručnjaka za pitanja desničarskog ekstremizma Aleksandra Hojslera sa Univerziteta u Diseldorfu – smatraju da su lokalne istražne službe na desno oko slijepe. Samo tako tamo mogu da nastanu desničarska terorističke udruženja.

„U Frajtalu već duže vremena postoje saznanja da je jedna velika i opasna grupa aktivna, protiv koje organi za sprovođenje zakona moraju da djeluju“, kaže Tomas Feltes sa odsijeka za kriminologiju Univerziteta u Bohumu. „Posebno nakon iskustva sa slučajem NSU (Nacional-socijalističko podzemlje) - kada ekstremno-desničarsko terorističko udruženje predugo nije shvatano ozbiljno - sada treba pozdraviti što je u ovom slučaju državno tužilaštvo pokrenulo ostragu“, ocjenjuje Feltes.

„Do sada su službe zakazale u procjeni opasnosti od desničarskog terorizma”, kaže sociolog Aleksandar Hojsler sa diseldorfskog univerziteta. Akcija u Frajtalu je signal da „takva djela više neće biti potcjenjivana. Sada se ona nazivaju pravim imenom: smeđi teror (smeđe je boja koja simbolizuje naciste, prim. prev.). I sada im se pristupa na odgovarajući način.“

Policija pred domom za smještaj tražilaca azila u Frajtalu

Policija štiti dom za tražioce azila u Frajtalu

„Esktremni desničari pod okriljem građanske straže“

Od novembra pa nadalje ukupno je uhapšeno osam optuženih za terorizam. Skoro svi potiču iz Frajtala ili tamo žive. Istomišljenici koji su se očigledno povezali u terorističko udruženje. Prvo na internetu, potom na ulici – kao takozvana građanska straža, koja je na Fejsbuku registrovana pod nazivom „Bürgerwehr FTL/360". Državno tužilaštvo je zove „Grupa Frajtal“. Poznavaoci ekstremno-desničarske scene sa sumnjom gledaju na te takozvane građanske straže.

„Ranije su se ljudi organizovali u podzemlju, kako bi počinili kaznena djela“, objašnjava Aleksandar Hojsler. Danas je međutim to postalo pristupačnije širim dijelovima društva, kroz političko pojačanje: „Zbog izbjegličkih tema, otvaranja izbjegličkih domova i sličnog, danas na uličnim protestima imamo desničarski milje. To sve rasplamsavaju PEGIDA-protesti i zahtjevi ekstremnih desničara ili desničarsko-populističke stranke”, objašnjava Hojsler. Protesti, poput onih u Frajtalu, pokazuju da su "okorjeli nacisti srasli sa takozvanim građanskim protestima". Ekstremno desničarski nasilnici nastupaju pod okriljem građanskih straža.

Zabraniti građanske straže?

I kriminolog Tomas Feltes vidi problem za unutrašnju bezbjednost u potcjenjivanju građanskih straža i njih vidi kao napad na autoritet države. Naziv „građanska straža“ nije samo etiketa za obmanjivanje medija i građana. „Iza nje se zapravo krije udruženje, koje terorističkim sredstvima pokušava da destabilizuje našu zemlju, ne samo šireći mržnju protiv stranaca, već naoružavanjem i izvršenjem nasilja“, upozorava Feltes. „Građanska straža“ Frajtala pojavila se još u maju 2015. godine. „Moralo je mnogo ranije da se reaguje. Strah ili jačanje osjećaja sigurnosti ovdje se stavljaju u prvi plan kako bi se pridobili ljudi koji su neodlučni i nesigurni zbog aktuelnih dešavanja“, zaključuje Feltes.