1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Deseti rođendan Bolonjske reforme

U junu 1999. godine, u italijanskom sveučilišnom gradu Bologni, su ministri školstva iz 29 evropskih zemalja potpisali dokument o izgradnji zajedničkog sistema visokog školstva. Time je počeo tzv. Bolonjski proces.

default

Bolonjskom reformom se promijenio način studiranja

„Bachelor studij zaglupljuje“ jedan je od tipičnih komentara stručnjaka, u ovom slučaju izrečen od strane profesora politologije Petera Grottiana, objavljenog nedavno u njemačkom nedjeljniku „Zeit“. Tamo gdje se nekada mogao razvijati i rasti slobodni duh novih pokoljenja njemačke i evropske akademske elite, prema mišljenju mnogih kritičara, danas se samo „proizvode“ stručnjaci ograničeni na određena područja koji svoje duhovne i intelektualne kapacitete najčešće usmjeravaju prema samo jednom cilju – karijeri i što boljoj zaradi.

Vizija ministara školstva

Reforma studija koja je prije deset godina gotovo u potpunosti promjenila način studija, ne samo u Njemačkoj već i u većini ostalih evropskih zemalja, započela je u junu 1999. godine na italijanskom sveučilištu Bologni.

Bachelor Abschluss Zeremonie der IUB

Reformom je studentima omogućen nesmetan pristup na pet hiljada univerziteta

Savezni ministri školstva 29 evropskih zemalja, sastali su se i potpisali dokument koji je izražavao slijedeću viziju: Za 15 miliiona studenata omogućiti slobodan i neograničen pristup na oko 5.000 fakulteta i visokih škola diljem cijele Europe i to bez stresa oko međusobnog priznanja pojedinih ispita ili čak samih završnih diploma.

Ministri su se tada obvezali da će do 2010. godine izgraditi jedinstveni i zajednički sistem visokog školstva. On je trebao ne samo studentima omogućiti lakše i jednostavnije mjenjanje mjesta samog studija, već biti i u skladu s potražnjom i trendovima tržišta rada. Kako bi što lakše i prije nastupile navedene promjene, dotadašnji studiji koji su završavali uobičajenom diplomom, odnosno, magisterijem, promjenjeni su u takozvane Bachelor, odnosno, Master studije.

Premalo vremena za učenje

Danas, deset godina nakon uvođenja takozvane Bolonjske reforme, njome je malo ko zadovoljan.

Najžešće kritike od strane samih studenata, tiču se vremenskog trajanja studija. Dok se prije u prosjeku studiralo osam do deset semestara, danas je ovo vrijeme skraćeno na šest. To najčešće nije dovoljno za savladavanje studijskog materijala, eventuale prakse i pripremanja za ispite.

Fleißig lernen Studenten im Lesesaal der Sächsischen Landesbibliothek für ihre Prüfungen

Studenti su često preopterećeni i nemaju dovoljno vremena za učenje

Rezultat su u pravilu preopterećeni studenti koji se zbog kroničnog manjka vremena tijekom studija moraju koncentriorarti samo na pripremanje ispita. Za sve drugo vrlo često uopće nemaju vremena. Uz to nemaju mogućnosti ni za neki studentski posao, bez kojeg opet, nisu u mogućnosti si ni priuštiti boravak na nekom fakultetu u inozemstvu u trajanju od jednog do dva semestra. A to je u biti, prije deset godina u Bologni, bio jedan od prioriteta ministara školstva.

Akademici drugog razreda?

Isto tako mnogi kritiziraju i relativno oštro ocjenjivanje zbog kojeg mnogi studenti po završetku trogodišnjeg Bachelor studija jednostavno nemaju dovoljno dobre ocjene za nastavak studija, odnosno, za takozvani Master studij. Time se stvaraju, kako kažu studenti ali i mnogi psiholozi, dvije klase – oni koji studij završe sa „samo“ Bachelor diplomom, postaju automatski „akademici drugog razreda“ čime su im i šanse za neko eventualno bolje radno mjesto bitno smanjenje.

Više vremena za party-e

Ono što je u svakom slučaju dobro, u čemu se slaže većina profesora na evopskim sveučilištima je da se studente ovom reformom na neki način prisililo na intenzivnije i konzekventnije učenje.

iranische energyparty in deutschland 2

Studentske fešte nisu više tako česte kao ranije

Oni isto tako i hvale uvođenje većeg broja ispita na kraju svakog semestra. Ranije se znanje ispitivalo tek na samom kraju studija, što je i za studente i profesore u pravilu stvaralo nepotreban stres.

S obzirom na jaku kritiku koja se u prvom redu odnosi na vremensko skraćenje studija, za očekivati je da će eventualne nove reforme sa sobom donijeti promjene upravo po tom pitanju. Tako bi primjerice, Bachelor studij koji je do sada trajao četiri do šest semestara trebao biti produžen na minimalno osam. To bi studentima donijelo mnoga olakšanja, više vremena za poneki studentski posao, intenzivnije bavljenje onim temama koje ih zanimaju a isto tako i više vremena za ionako u posljednje vrijeme, sve rjeđe studentske fešte ili zabave.

Autor: Željka Telišman

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić