Deset godina proširenja EU

Istočna Evropa je od procesa proširenja mogla i više profitirati, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Političke posljedice proširenja su vidljivije nego ekonomske, stoji u ovom listu:

"Sa 25, u međuvremenu 28 država članica, postalo je teže pronaći ono što povezuje sva ova društva. Ako pogledamo privredu, pretjeran se pokazao strah od proširenja. Niti su njemačke firme u velikoj mjeri prebacile proizvodne pogone na istok, niti je jeftina radna snaga sa istoka oduzela radna mjesta ovdašnjim zaposlenima. Naravno da se to desilo u pojedinim slučajevima. Sve u svemu se nastavio proces koji je počeo još padom Berlinskog zida. U Evropi se odigrava proces privrednog srastanja.

Za one Evropljane sa istoka kontinenta koji su ostali kod kuće, ujedinjenje nije donijelo samo pozitivne stvari. Čak i u Poljskoj, čija privreda je u proteklim godinama imala najstabilniji rast, svaki peti mladi čovjek je nezaposlen. Sve u svemu, istok Evrope se sporije razvijao nego što se to predviđalo. S finansijskom krizom taj proces je čak zaustavljen.

Ukratko: Istok Evrope, prvenstveno firme koje tamo postoje, premalo su iskoristile otvorenost tržišta Zapada. Šta više, finansijska kriza je pokazala koliko su zavisne od zapadnih banaka. Ljudi koji žive na istoku kontinenta moraju snažnije raditi na tome da svoju sudbinu uzmu u svoje ruke. Tada će sve življa međusobna trgovina donijeti veću korist i istoku i zapadu Evrope", stoji u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Vječiti kandidat za prijem u EU

Isti list donosi i članak o jednoj državi koja odavno čeka u redu za prijem u EU. Riječ je o Makedoniji koja se ističe kao primjer šta se dešava kada izostane perspektiva ulaska u Uniju. Nakon izbora postoji spor između vlade i opozicije. Javni mediji su u svakom slučaju pristrano izvještavali o toku predizborne kampanje, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung:

"Predsjednik Đorđe Ivanov je na državnoj televiziji, koja je u stvari partijsko glasilo vlade, dobio sedam puta više vremena za svoje izborne spotove od opozicije. Uz opoziciju koja je bez ideja i nesposobna, Ivanov se pretvorio u balkanskog Erdogana. On i njegova stranka VMRO-DPMNE podriva podjelu vlasti unutar države na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. On direktno ili indirektno kontroliše medije, a one koji mu ne odgovaraju pod pritiskom drži racijama poreske policije. Zahvaljujući tim metodama njegova stranka je osvojila 42 odsto glasova. Ipak, bivši ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski ima pravo kada kaže da opozicija svojim prebacivanjima o toku izborne kampanje želi samo da skrene pažnju sa svoje nesposobnosti.

Makedonija je postala "vječiti kandidat" za prijem u EU. Grčka blokira njene pristupne pregovore. Makedonija, tvrdi vlada u Atini, ne smije tako da se zove. Grčka je prekršila i sporazum koji je predviđao da bi njen susjed mogao da uđe u EU i NATO i pod nazivom "Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija".

Ova dugogodišnja stagnacija procesa približavanja EU i NATO dovela je do toga da je Makedonija, od države koja je u regionu imala vodeću poziciju u tom procesu, preuzela mjesto na začelju. Demokratija je postala samo fasada, a iza nje se vlada autokratski. Makedonija je opomena šta prijeti Zapadnom Balkanu ukoliko nestane perspektive ulaska u EU", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Problemi "uzornog đaka"

Jedna od država koje su se uvijek isticale kao primjer uspješnog približavanja i ulaska u EU je Slovenija. Nakon smjene na vrhu vladajuće stranke, nazire se održavanje vanrednih izbora, piše list Neue Zürcher Zeitung.

"Vanredni kongres stranke Pozitivna Slovenija označio je kraj premijerke Alenke Bratušek i uspon kontroverznog gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića. Na taj način je zbog unutrašnjostranačkog sukoba na kocku stavljen mukotrpno započet proces stabilizacije privrede. Janković doduše javno ne pokazuje interes za mjesto premijera. Ipak, teško je zamisliti da će vlada u Ljubljani "preživjeti". Tri partnerske stranke u koaliciji već su najavile da, ukoliko Janković preuzme predsjedništvo strankom, ne žele više saradnju sa Pozitivnom Slovenijom. Ova averzija prema njemu zasnovana je na optužbama za korupciju protiv gradonačelnika Ljubljane i članova njegove porodice.

Politička destabilizacija ne donosi Sloveniji ništa dobroga. Janković želi manje uštede u budžetu i više državnih investicija u infrastrukturne projekte. Sumnja se da je Slovenija u stanju da pokrene takve projekte. Smjena u vrhu vladajuće stranke teško da će izazvati oduševljenje banaka. Bratušek je imala poteškoće u sprovođenju reformi, ali je barem velikom reformom bankarskog sektora povratila nešto od uzdrmanog međunarodnog povjerenja u Sloveniju i tako snizila troškove finansiranja države. Jankoviću su stoga upućena upozorenja da ne ugrožava taj uspjeh", piše Neue Zürcher Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednica: Jasmina Rose