1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Deset godina od završetka intervencije NATO-a

Prije tačno deset godina (10.6.1999.) okončano je 78 dana bombardovanja Srbije od strane NATO-a. Slobodan Milošević je popustio i povukao se s Kosova. Mada je Kosovo danas nezavisno, kriza još uvijek postoji.

default

Ciljevi u Beogradu na meti avijacije NATO-a (mart 1999.)

Tenkovi jugoslovenske vojske u regionu Drenice (Kosovo, mart 1999.)

Tenkovi jugoslovenske vojske u regionu Drenice (Kosovo, mart 1999.)

Rat protiv NATO je za Srbiju bio besmislen i bezizgledan, smatra Državni sekretar u Ministarstvu Srbije za Kosovo, Oliver Ivanović. Tadašnji predsjednik Slobodan Milošević i njegov režim počeli su rat protiv čitavog svijeta iako je bilo jasno da će ga izgubiti, kaže Ivanović.

"Nema tu dileme - to je bio poraz koji se očekivao. Protiv NATO i njegovih 18 tadašnjih zemalja mi u tom trenutku jednostavno nismo imali šanse. Zato mislim da je to bila jedna suluda politika, koja je prethodno napravila niz velikih grešaka, grešaka prema jednoj etničkoj zajednici, ali grešaka i prema susjedima, i rezultat svega toga i konačna greška jeste da smo okrenuli svijet protiv sebe".

Milošević povlačenje prikazivao kao pobjedu

Miloševićeva propaganda je potpisivanje takozvanog Kumanovskog sporazuma od 9.6.1999, kojim je okončano 78-dnevno bombardovanje i regulisano povlačenje srpske vojske sa Kosova, proglasila za "veliku pobjedu".

Kolona izbjeglih kosovskih Albanaca prelazi granicu s Makedonijom (mart 1999.)

Kolona izbjeglih kosovskih Albanaca prelazi granicu s Makedonijom (mart 1999.)

Od 17. februara prošle godine Kosovo je nezavisna država koju je priznalo 60 zemalja. Među njima su i 22 zemlje Evropske unije kao i Sjedinjene Američke Države. Osim Srbije i Bosne i Hercegovine, Kosovo su priznale i sve države bivše Jugoslavije.

Za vladu u Prištini, Kosovo je bezbjedna, stabilna i demokratska država, kako prenosi ministar unutrašnjih poslova Zenun Pajaziti.

"I pored teškoća koje smo imali, Kosovo je potpuno stabilna zemlja. Bezbjednost na Kosovu je čisto politički problem, ali mi moramo i dalje raditi na zadobijanju poverenja svih etničkih grupa. Kosovske institucije posebno vode računa o pravima manjina. Uz podršku KFOR-a i EULEX-a napredak će biti još brži i dinamičniji".

Albanci se osjećali nesigurno juče, Srbi danas

Zapaljene srpske kuće u selu Čaglavica u neredima od 17.3.2004.

Zapaljene srpske kuće u selu Čaglavica u neredima od 17.3.2004.

Za Srbe, doduše, Kosovo deset godina poslije rata nije ni slobodna ni bezbjedna zemlja, tvrdi Ivanović.

"Tu još uvek ima jedna etnička zajednica koja ima ozbiljan problem, to su Srbi - samom činjenicom da su Srbi. Mislim da je problem utoliko teži što se u ovom trenutku na Kosovu i Metohiji nalaze međunarodne snage. Te snage, plus međunarodni policajci i Euleks nisu dovoljni da se Srbi slobodno osjećaju".

Trenutno je na Kosovu stacionirano više od 15.000 vojnika KFOR-a; tamo djeluje gotovo 2000 međunarodnih i oko 8000 kosovskih policajaca. Početkom godine počela je i obuka Kosovskih snaga bezbjednosti sa oko 2500 policajaca (i 800 rezervista). Radi se o profesionalno obučenim organima reda. Pajaziti kaže da svi stanovnici Kosova mogu da se osećaju sigurno:

"Ono što, doduše, ne možemo da garantujemo, jeste bezbjednost osoba umiješanih u organizovani kriminal. Pozivamo Srbe da sarađuju sa kosovskim institucijama".

Predviđa se dugo prisustvo međunarodnih snaga

U Prištini su stacionirani i vojnici njemačkog Bundeswehra

U Prištini su stacionirani i vojnici njemačkog Bundeswehra

Od proglašenja nezavisnosti, situacija na Kosovu je relativno mirna. Proslava godišnjice nezavisnosti i čitav niz komemoracija prošli su mirno. Od aprila, misija Evropske unije EULEX djeluje na čitavoj teritoriji Kosova. I pored toga, situacija je napeta i nestabilna. Međunarodno vojno prisustvo će očigledno biti potrebno sve dok domaće snage reda ne budu u stanju da se staraju o bezbjednosti svih etničkih grupa. Tako je i Bundestag krajem maja obrazložio produženje mandata vojnika Bundesvera na Kosovu za još godinu dana.

Njemački ministar spoljnih poslova, Frank-Valter Štajnmajer, rekao je da se Kosovo nalazi pred velikim izazovima - te da su privredna obnova i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala samo neki od njih: "Međuetničke napetosti na Balkanu i dalje postoje, ali odlučujuće je da duh rata tamo više nije prisutan. I pored napretka na Kosovu i u čitavom regionu, i dalje će biti potrebno vojno prisustvo".

Priština kritikuje Beograd

Defile jednica Kosovskog zaštitnog korpusa (decembar 2007.)

Defile jednica Kosovskog zaštitnog korpusa (decembar 2007.)

Povlačenje međunarodnih snaga sa Kosova je zbog toga nezamislivo kako za Srbe tako i za vladu u Prištini. Suviše je velika bojazan od izbijanja novih etničkih sukoba, kaže Oliver Ivanović:"Međunarodne trupe će na Kosovu i Metohiji morati da ostanu još jako dugo vremena. Mislim da je stanje dosta mirno, ali to ne znači da je i stabilno... mislim da je međunarodno prisustvo potrebno narednih 10-15, a možda i više godina".

Vlada u Prištini za napetu situaciju u Kosovskoj Mitrovici i na sjeveru Kosova odgovornim smatra "naoružane paravojne i čak srpske policajce". Zbog bezbjednosti u čitavom regionu međunarodno vojno prisustvo je i dalje neophodno, smatra i Pajaziti: "Projekat podrške koju pružaju međunarodne snage i dalje će trajati. Mi smo u međuvremenu formirali sopstvene kapacitete za održavanje bezbjednosti, ali, situacija u zemlji ipak zavisi i od situacije u čitavom regionu. Zbog toga će prisustvo međunarodnih trupa još neko vrijeme biti veoma važno".

Autor: Bahri Cani/Saša Bojić

Odg. urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije