"Der Spiegel" o Kosovu i BiH

Svoju iznenadnu odluku da se povuče sa dužnosti Visokog predstavnika u BiH 30. juna, Christian Schwarz- Schilling obrazlaže ovako:

« Moj princip je bio i ostao, prebaciti više odgovornosti na bosanske političare. Zbog toga sam od strane mnogih političara u Bosni, ali i medjunarodne zajednice bio oštro kritiziran i od mene se tražilo da vršim intervencije na širokom planu. Pravo da smjenjujem političare je samo za nuždu. Naravno, ja sam svjestan da su do sada važne odluke u zemlji bile provedene samo uz prijetnje medjunarodne zajednice. To je u pravilu bilo dovoljno, kaže Schwarz- Schiling.

Misija OHR-a bi se trebala završiti 30. juna. Na pitanje da li će biti produžen njen rad Visoki predstavnik odgovara :

« Da, čini se da je to većinska želja medjunarodne zajednice. Vašington je ranije bio protiv, jer je želio da se jakim intervencijama provedu reforme do kraja juna. Sada se čini da SAD zagovaraju moju strategiju, da se misija produži sa zadržavanjem posebnih ovlaštenja.».

Možete li shvatiti nestrpljenje medjunarodne zajednice, ako 11 godina nakon okončanja rata bosanski političari još ne pokazuju volju za ujedinjenjem, a milijarde medjunarodne pomoći ostale bez učinka? Schwarz- Schiling:

« Mislim da je to samo izgovor medjunarodne zajednice, koja radije svoj novac troši za vojne mjere nego za koncept mirne poslijeratne politike. Otežavajuće za pomirenje ranijih ratnih protivnika je doduše i negativno djelovanje pojedinih susjednih zemalja izvana. Tu se misli prije svega na Beograd. Kada narednih dana padne odluka o statusu Kosova, vidjećemo kako će na to reagirati srpske partije, ali i vodjstvo Republike Srpske», kaže Christian Schwarz- Schilling.

Pod naslovom « Scenario za nezavisnost», u rubrici Panorama, « Der Spiegel», piše:

«Članovi Kontakt grupe za Kosovo, SAD, Rusija,Njemačka, Italija, Francuska i Velika Britanija postigli su sporazum sa povjerenikom UN-a Martijem Ahtisarijem o osnovama prijedloga, koji se strogo čuva u tajnosti. Riječ je o nacrtu u kojem je skiciran komplicirani put odvajanja Kosova od Srbije, bez mogućeg izbijanja nasilja, a koji bi se proveo do ljeta. Osnovna ideja je: Kosovo se samo treba proglasiti nezavisnim, a medjunarodna zajednica priprema uvjete za to. Kao prvi korak tog koncepta, narednih dana će Ahtisari objaviti plan o budućnosti pokrajine, bez da se zaključno razmatra pitanje statusa. Drugi korak bi bila rezolucija UN-a, čiji je sadržaj već dogovoren. I tu, statusno pitanje formalno ostaje otvoreno. Doduše, prestaje važiti Rezolucija UN-a 1244 kojom se regulira medjunarodna kontrola. Bez takvog pravnog okova Kosovo bi se moglo samo proglasiti nezavisnim. To treba uraditi vlada u Prištini, od čega i polazi Kontakt grupa kao i posrednik Ahtisari. Kada Albanci obaćaju da će štititi srpsku manjinu u svojoj zemlji i kada prihvate široka ovlaštenja Visokog nadzornog tijela EU, članice Kontakt grupe će , sigurno sa izuzetkom Rusije, priznati novu državu. Paralelno s tim zapadne zemlje će se potruditi oko Srbije kako bi se političkim i ekonomskim poticajima nadoknadila šteta od gubitka pokrajine. Rusija, kao tradicionalna zaštitnica Srbije, slaže se sa takvim planom samo uz uvjet da Beograd u osnovi ne odbaci nezavisnost Kosova, zaključuje se u članku časopisa « der Spiegel», pod nazivom « Scenario za nazavisnost».