1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Demontaža Tita

Austrijska štampa se bavi događajima u Sloveniji i Hrvatskoj. Između dvije zemlje i dalje postoji neriješen granični spor oko Piranskog zaliva, a u glavnom gradu Hrvatske Zagrebu je jedan trg promijenio ime.

Bečki dnevnik Standard piše o odluci zagrebačkih vlasti da se promijeni ime Trga Maršala Tita u glavnom gradu Hrvatske – sada će to biti Trg Republike. „Prije nekoliko dana, gradska skupština je sa 29 glasova „za" i 20 glasova „protiv" odlučila da s ime bivšeg šefa jugoslovenske države ukloni iz centra glavnog grada – iako je Tito sigurno najslavniji Hrvat.

„To je bila želja jedne ekstremno desničarske stranke čiji je suosnivač bivši hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Milanu Bandiću, gradonačelniku Zagreba od 2000. godine, ta nova mala stranka bila je potrebna da bi imao većinu u gradskoj skupštini. Za prevejanog Bandića ideologije su ionako uvijek bile nevažne – važno mu je samo da ostane na vlasti. A za ljude poput Hasanbegovića u prvom planu je simbolična politika. Promjena imena trga bila je njegov uslov da podrži Bandića."

„U Hrvatskoj, debata o istorijskoj ulozi Tita redovno vodi u erupcije osjećanja i žestoke političke sukobe između njegovih pristalica i protivnika. Za Hasanbegovića Tito nije ništa drugo do totalitarni vođa pod čijom su komandom poslije Drugog svjetskog rata vršeni zločini i koji je kršio ljudska prava. Za njegove pristalice u zemljama bivše Jugoslavije, antifašizam koji personifikuje Tito, jedina je pozitivna ideologija koja ima tradiciju i sa kojom se identifikuje neko ko želi da se distancira od dominantnog nacionalizma."

„U nedavno sprovedenom istraživačkom projektu pod nazivom Finding Tito, Đorđo Komai sa Gradskog univerziteta u Dablinu otkrio je da je Titovo ime na tablama sa imenima ulica i trgova u zemljama bivše Jugoslavije vrlo različito zastupljeno. Najveći broj takvih tabli nalazi se u Srbiji – 173, i to prije svega u Vojvodini; slijede Hrvatska (38), Makedonija (36), Bosna i Hercegovina (23), Slovenija (5) i Crna Gora (4). Na Kosovu Titovo ime ne nosi ni najmanji sokak. S druge strane, na Siciliji i Sardiniji, ali i u Sao Paolu, Nju Delhiju i Moskvi ima ulica nazvanih po uspješnom maršalu."

„U Hrvatskoj je različito sjećanje na Jugoslaviju stalna politička tema, iako instrumentalizacija prošlosti naravno ne rešava nijedan od aktuelnih problema, na primjer – nezaposlenost. Dok politička desnica odbacuje svako naslijeđe Jugoslavije, bivša SFRJ je za ljevicu neka vrsta rezervoara identiteta. Desnica, prije svega u Hrvatskoj, gaji revizionizam tako što glorifikuje NDH i ustaše, umanjuje težinu zločina ili ih poriče, a pominje i kontinuitet između NDH i sadašnje Hrvatske", piše između ostalog u tekstu austrijskog dnevnika.

Ratnički tonovi

Forarlberg onlajn, takođe austrijski dnevnik, piše o graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije pod naslovom: „Hrvatska/Slovenija: ovaj gotovo nepoznat granični spor se pobrinuo za ratničke tonove". Ispod njega se još jednom naglašava: „U sporu na koji se gotovo ne obraća pažnja, ton postaje sve više ratnički. Slovenci razmatraju da li je njihova armija spremna za rat sa Hrvatskom, već su napisale jedne hrvatske novine."

„Granični sukob sa Hrvatskom je u Sloveniji doveo do unutrašnjepolitičkih napetosti. Za nova uzbuđenja se pobrinula planirana sjednica parlamentarnog odbora za odbranu, koji bi trebalo da se bavi spremnošću slovenačke arije za moguće konflikte oko primjene presude međunarodne arbitraže o pomorskom koridoru u Piranskom zalivu." List piše da je ovo dovelo i do žestokih reakcija u Hrvatskoj i citira Slobodnu Dalmaciju koja je napisala da se ludilo nastavlja: Slovenci se savjetuju o tome da li im je armija spremna za rat sa Hrvatskom."

Priredio Saša Bojić

 

Preporuka redakcije