1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Demokratski talas zahvatio i Iran

Demokratski talas koji je nakon Tunisa i Egipta zahvatio Iran i treća godišnjica prograšenja nezavisnosti Kosova su neke od tema kojim se danas (16.2.2011. godine) bavi štampa sa njemačkog govornog područja.

U Teherau je danas došlo do sukoba pristalica i protivnika vlade.

U Teherau je danas došlo do sukoba pristalica i protivnika vlade.

Vođa opozicije u Iranu Mahdi Karrubi je najavio da će, bez obzira na prijetinje smrću, nastaviti borbu za demokratske promjene u zemlji. Poslanici u iranskom parlamentu, koji su bliski Ahmadinedžadovoj vladi, za danas su sazvali sjednicu parlamenta na kojoj će kako su najavili, zatražiti izricanje smrtne kazne vođama opozicije Karrubiju i Musawiu zbog organizovanja demonstracija tokom kojih je došlo do sukoba policije i protivnika vlade.

Većina komentatora štampe sa njemačkog govornog područa konstatuje da je demokratski val nakon Egipta i Tunisa zahvatio i Iran. „To što većina poslanika u parlamentu u Teheranu namjerava zatražiti smrtnu kaznu vođama opozicije Musawiu i Karrubiu moglo bi značiti da je vodstvo islamske republike postalo nervozno“, tvrdi novinar lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i dodaje: „Na okupljanju u Teheranu u znak solidarnosti sa revolucionarima iz Egipta i Tunisa se po svemu sudeći okupilo više ljudi nego što je prezentirano svjetskoj javnosti. Teheran je pozdravio demonstracije u Tunisu, Kairu i ostalim arapskim zemljama. Demonstranti u Iranu ne traže ništa više od ostalih arapskih demonstranata: slobodu, demokratiju i poštivanje ljudskih prava. Zbog toga je važno što su demonstrante podržale Hillary Clinton i Kathrin Ashton”, piše novinar lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Zahtjevi su isti, ali su reakcije vlada, sasvim drugačije

Mussawi i Karrubi odlučni u nastavku borbe za demokratiju

Mussawi i Karrubi odlučni u nastavku borbe za demokratiju

Novinar lista „Neue Osnabrücker Zeitung“navodi da vlade u zemljana na Bliskom istoku, čije je zemlje zahvatio talas demonstracija, primjenjuju različite strategije. Dok se u Maroku povećavaju državne subvencije, kako bi se zadržale niske cijene životnih namirnica, vlada u Teheranu primjenjuje isprobana sredstva - suzavac i vatreno oružje. Uspjeh je u oba slučaja primjetan. Dok niske cijene životnih namirnica u Maroku život čine malo lakšim, dotle se bezperspektivnost jedne cijele generacije uopšte ne mijenja. One ne liječe bolesti nego ublažavaju simptome bolesnog društva. Tamo gdje vlada ´bič´, vladari primjenjuju sredstva koja su za njih uspješna. Međutim, time problemi nisu riješeni. Bez obzira na mir koji će zavladati, raste nezadovoljstvo, a samim time se stvara potencijal za nove nerede. Ljudima je potrebna perspektiva. Oni žele raditi, imati udio u politici i kraj nepotizma i korupcije. Samo tako na Bliskom istoku može zavladati mir. Međutim, teško da će do toga doći sa aktuelnim strukturama vlasti u tim zemljama“, tvrdi novinar lista „Neue Osnabrücker Zeitung."

„Neispunjene nade na Kosovu“

Sutra se navršava tri godine od kako je Kosovo proglasilo nezavisnost. Nezavisnost Kosova je priznalo 75, od 192. zemlje članice Ujedinjenih nacija.

Nezavisnost nije riješila privredne probleme

Nezavisnost nije riješila privredne probleme

List „Neue Zürcher Zeitung“ danas je objavio tekst Thomasa Fustera pod naslovom „Neispounjene nade na Kosovu“. Autor u podnaslovu navodi da je proglašenje nezavisnosti prije tri godine malo toga promijenilo na polju riješavanja privrednih problema.

„Skoro 50 odsto stanovništva je nezaposleno. Mnoge porodice preživljavaju zahvaljujući novcu koji im iz inostranstva šalje rodbina. Sporni međunarodnopravni status Kosova ima različite posljedice. To se najbolje pokazuje kada je riječ o međunardnj trgovini koja je krajem 2008. godine postala komplikovanija. Među primjerima je primjena pečata koji ne priznaje Srbija čime njene granice za sporni pečat ostaju zatvorene. Isto je i sa BiH koja nije priznala nezavisnost Kosova, a samim time ne priznaje ni sporni pečat na kome piše „Republika Kosovo“. Zbog toga je nemoguć izvoz robe sa Kosova u ove dvije države. Zbog istog problema se roba ne može prevoziti preko Srbije i Bosne što povećava troškove prevoza“, navodi pored ostalog Thomas Fuster u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Belma Fazlagić-Šestić