1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Demokratizacija Islamske zajednice u Austriji

Od navodno 500.000 muslimana u Austriji, samo 100.000 njih ozvaničilo je svoju pripadnost Islamskoj zajednici (IZ), a svega 30.000 imaće i pravo glasa na izborima koji se održavaju u okviru procesa demokratizacije IZ-a.

Muslim girls attend a religion class at a mosque in Telfs, in the Austrian province of Tyrol, on Nov. 1, 2006. Muslims across Europe are confronting a rise in Islamophobia ranging from violent attacks to discrimination in the job and housing markets, a wide-ranging European Union report said Monday, Dec. 18, 2006. (AP Photo/Kerstin Joensson, file)

Muslimanske djevojčice u džamiji u austrijskom Tirolu

“Mi smo sa tih 100.000 sasvim zadovoljni, kada, na primjer, pogledate izbore pri radničkoj komori u Austriji, i tamo samo jedna desetina radnika bira članove upravnog odbora i donosi važnije odluke”, komentariše rezultate popisa Anas Schakfeh, trenutni predsjednik Islamske zajednice u Austriji. Od tih 100.000, koji su se o svojoj identifikaciji sa načelima IZ-a mogli izjasniti pri lokalnim matičnim udruženjima, samo je međutim 30.000 njih bilo spremno platiti i godišnju članarinu od 40 eura, kojom se stiče pravo glasa na predstojećim izborima. “Ta brojka je, istina, mogla biti veća, mada smatramo da smo učinili sve što je bilo u našoj moći da objasnimo o čemu se radi i informišemo o važnosti ovog procesa”, kaže Schakfeh.
Džamija u Beču

Džamija u Beču

Na predstojećim izborima, koji se tumače kao izvjesna demokratizacija struktura unutar Islamske zajednice u Austriji, biraće se predsjednici lokalnih udruženja, pokrajinski izaslanici, te upravni odbor zajednice na saveznom nivou i njen novi predsjednik. Oni će u pregovorima sa državnim institucijama donositi odluke o svim javno-pravnim pitanjima koja se tiču Islamske zajednice, poput vjeronauke u školama ili obrazovanja imama na državnim fakultetima. Austrijska ministarstva obrazovanja i unutrašnjih poslova, već su se u nekoliko navrata izjasnili kako njihovi sagovornici vezano za ova pitanja mogu biti samo demokratski izabrani predstavnici Islamske zajednice, a nikako pojedinačni predstavnici lokalnih nacionalnih udruženja.

Manje muslimana nego što se pretpostavlja?
Kako, međutim, Islamska zajednica sada zastupa svega jednu petinu muslimana u zemlji, legitimno je pitanje u kojoj se mjeri ona zaista može nazvati krovnom organizacijom svih muslimana u Austriji, kaže Richard Potz, profesor za religijsko pravo na bečkom univerzitetu i dugogodišnji savjetnik Islamske zajednice u Austriji. Ukoliko se IZ zaista želi etablirati kao krovna organizacija svih muslimana u zemlji, pred njenim predstavnicima je još puno posla, kaže Potz.
Universitätsprojekt Die Muslime in Europa Flash-Galerie

"Muslimani u Evropi" - Seminar za imame u Beču

“Još je, međutim, nejasno koliko od ovih 400.000 muslimana koji se nisu registrovali, Islamsku zajednicu ne želi priznati kao svoje predstavnike, a koliko ih jednostavno nije bilo dovoljno informisano o procesu koji je u toku. Takođe bi bilo poželjno saznati koliko ih ima samo određenu islamsku pozadinu, a nisu vjernici, te u kojoj mjeri se, tome shodno, može govoriti o izvjesnoj sekularizaciji muslimana u Austriji. U tom slučaju IZ bi doista bila krovna organizacija, ali bi to značilo da u Austriji živi manje muslimana nego što je pretpostavljano”, kaže Potz.
Glasnogovornica Islamske zajednice Amina Baghajati navodi, međutim, da je broj onih čiji su vjerski stavovi oprečni onima u Islamskoj zajednici jako mali. “Radi se o svega dva udruženja koja ne žele prihvatiti tumačenje islama kakvo zastupamo mi u Islamskoj zajednici. To je dakle svega 50-ak ljudi čiji bi se stavovi, ako tako hoćete, mogli nazvati radikalnijima”, navodi glasnogovornica IZ-a.
Što se tiče ostalih 400.000, oni su dakle ili neinformisani, ili jednostavno ne žele biti članovi bilo koje vjerske zajednice, odnosno, ne žele platiti godišnju članarinu od 40 eura.
„Vjera je privatna stvar; danas imamo ustave i zakone“
Imam Kenan Čorbić iz Banovića sa profesoricom za vrijeme priprema za postdiplomski rad na Islamskoj religijsko-pedagoškoj akademiji Bečkog univerziteta

Imam Kenan Čorbić iz Banovića sa profesoricom za vrijeme priprema za postdiplomski rad na Islamskoj religijsko-pedagoškoj akademiji Bečkog univerziteta

Mirsada Hasić, porijeklom iz Zenice, smatra opet da grupisanje po vjerskim zajednicama nije u duhu vremena u kojem živimo. “Ako se već identifikujem sa nekom grupom građana u Austriji, onda je to ta neka grupa Bosanaca i Hercegovaca. Vjera je, smatram, privatna stvar, i tim se čovjek, ako želi, može baviti kući. Mislim da vjerske zajednice jednostavno ne treba da imaju društvenu funkciju koju su imale prije nekoliko vjekova. Danas imamo ustave i zakone i takva vrsta autoriteta je, smatram, dovoljna”, objašnjava Mirsada.

Drugačijeg mišljanja je Halid Buzar, student na ekonomskom fakultetu, koji je, mimo registracije, plaćanjem članarine takođe dobio pravo glasa na predstojećim izborima. “Od procesa koji je u toku i od izbora, tj, od novog upravnog odbora, očekujem da će raditi na poboljšanju interne komunikacije u zajednici. Konkretno mislim na komunikaciju između, recimo turskih, arapskih i bh. udruženja. Oni se često ne slažu po nekim vjerskim pitanjima, a najprije oni moraju uskladiti stavove. Tek tada zajednica može bolje nastupati u javnosti i tek tada će imati simpatije i biće poštovana”, kaže ovaj student. Što se tiče zajedničkog stava, Halid Buzar, čiji su roditelji porijeklom iz Sarajeva, ali koji za sebe kaže da je Austrijanac, i koji ovaj intervju daje na njemačkom jeziku, kaže da očekuje modernu liniju koja je prilagođena životu u jednoj zapadnoevropskoj zemlji.
Izbori za predsjednike lokalnih udruženja, članove upravnog odbora i novog predsjednika Islamske zajednice najprije će biti održani u Beču, 15. maja. Nakon toga slijediće i izbori u ostalim austrijskim saveznim zemljama.
Autor: Emir Numanović
Odg. urednica: Marina Martinović