1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Del Ponte pred Vijecem sigurnosti UN-a

DEL PONTE LJUTA NA MEDJUNARODNU ZAJEDNICU ZBOG KARADZICA I MLADICA


Vec od samog pocetka nastupa u Vijecu sigurnosti, izgledalo je kao da je Carli del Ponte prekipjelo. Glavna tužiteljica Haškog tribunala u svom je govoru bacila rukavicu u lice medjunarodnoj zajednici, jer od Daytona naovamo ne uspjeva privesti pred lice haaske pravde, najnotornije haske bjegunce optuzene za genocide u Srebrenici, Ratka Mladica i Radovana Karadzica:

Vec deset godina, medjunarodna zajednica igra se "macke i misa" s Karadzicem i Mladicem. U toj "igri", macke, odnosno zemlje u okviru onoga sto nazivamo medjunarodna zajednica, imaju "povez preko ociju" i "frkcu jedna na drugu... To misevima omogucava da bjeze iz rupe u rupu", rekla je Del Ponte. Vrijeme je da medjunarodna zajednica i lokalne vlasti, posebno u Srbiji i Crnoj Gori i Republici Srpskoj, poduzmu konkretne akcije u otkrivanju mjesta gdje se kriju ovi bjegunci, uhapse ih i predaju Haaskom tribunalu. Vrijeme je da macke prestanu trpjeti ismijavanje miseva - dodala je Del Ponte.

Tuziteljica je u Vijecu sigurnosti ponovo negativno ocjenila i suradnju Beograda sa Haaskim sudom. Ona se, kako je naglasila, u posljednjih se nekoliko mjeseci, ocigledno pogorsala. Glavna tuziteljica je kazala, kako se Karadzicu i Mladicu, shodno neaktivnosti srbijanskih odnosno vlasti u Banja Luci, prakticno gubi trag u zadnje vrijeme. Nazalost, u posljednje dvije godine i aktivnost medjunarodne zajednice u tom pogledu bile su minimalne. “Hvatanje Karadzica i Mladica vise nije visok prioritet medjunarodne zajednice, da bi se opravdalo davanje znacajnih tehnickih i ljudskih resursa za te svrhe. Zato se moramo osloniti na vlasti u RS i SCG da izvedu hapsenje”, istakla je Del Ponte. Srbijanska vlada, rekla je, uvecavala je ocekivanja, kako bi Mladic, mogao biti uhicen i izrucen u Haag, uoci desete obljetnice genocida u Srebrenici 11. jula ili barem do kraja oktobra. Takodjer, postojala je nada da ce se, Mladicem u Haagu, svi napori usmjeriti na Karadzica, ali to se nije dogodi
lo. Mnogi su rokovi prosli, kao i mogucnost da se problem privodjenja svih optuzenih rijesi za nekoliko mjeseci. To naravno ugrozava, planirani roka, izlaznu stategiju o zavrestku rada Tribunala do 2008.

Kada je rijec o njegovom hapsenju, Karadzic je cini se svjestan neorganiziranosti medjunarodne zajednice oko toga; i to vjesto koristi - rekla je jos tuziteljica u Vijecu sigurnosti. Ovu tvrdnju podkrijepila je citanjem tajnog pisma, koje je jedan lojalista poslao Karadzicu, a koje je dopalo u ruke Tribunala.

“Saznao sam od izvora da SFOR poduzima akcije iskljucivo na osnovu odobrenja svojih vlada, a ne iz [svjetskih politickih] centra. To treba iskoristiti. Iskljuci sve komunikacije osim putem kurira! Mislim da su akcije hvatanja ogranicene prirode i da ce izbjegavati riskantne, spektakularne akcije”, kaze se u navedenom pismu, koga je tuziteljica zavrsila kratkim komentarom: Karadzic doista dobro planira svoj ostanak van domasaja pravde.

Upiruci iznova prstom na vlasti u Beogradu, glavna tuziteljica navela je da Vojska SiCG nastavlja “aktivno i pasivno” ometati suradnju drzave s Tribunalom. Mladic se, rekla je do prije nekolikoko godina redovno mogao vidjeti na vojnim ceremonijama u ovoj zemlji: “Usprkos naporima Nacionalnog savjeta za suradnju i uvjeravanjima civilnih struktura, vojne vlasti onemogucavaju dostavljanje vaznih vojnih dokumenata vezanih za Kosovo, kao i sluzbene i medicinske dokumentacije iz dosjea Ratka Mladica”, dodala je Carla Del Ponte.

Potpuno pozitivnu ocjenu glavne haaske tuziteljice, ovaj put u New Yorku dobila je samo Hrvatska. Ova zemlja bi trebala posuziti kao model Bosni i Srbiji, jer nacin kako je Hrvatska sa nama suradjivala uoci uhicenja Gotovine, sve objasnjava, rekla je jos Del Ponte. Uz politicku volju vlade u Zagrebu, vise drzavnih agencija poslalo je Haaskom sudu oko 100 relevantnih izvjesca, sto je doprinjelo da lociramo generala Gotovinu, konacno, nakon dojave hrvatske vlade, 29. rujna u Spanjolskoj, kazala je. Tuziteljica je pri tome naglasila, kako je u svemu kljucnu ulogu odigrao i konzistentni politicki pritisak (politicki mix) EU i SAD, kojim se priblizavanje Hrvatske euroatlanskim integracijama, posebno NATO-u i EU jasno uvjetovalo odlaskom Gotovine u Haag. Takav se politicki pritisak, sada treba primjeniti i na vlasti u Beogradu, dodala je.