1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Deklaracija protiv vjerske diskriminacije

U Marakešu su predstavnici više konfesija raspravljali o vjerskoj toleranciji u islamu. Na kraju su, prekidajući s dosadašnjom praksom, preduzeli konkretne korake koji bi trebalo da obezbijede vjerski suživot.

Konferencija se zvala „Vjerske manjine u islamskim zemljama: pravni okvir i poziv na djelovanje“. Na kraju kongresa, 120 učesnika – sunita, šiita i pripadnika drugih vjera – najavili su „Marakešku deklaraciju“. Ona je sada dostupna javnosti. U Deklaraciji je pobrojano sedam zahtjeva sa nedvosmislenom namjerom da se napetost između muslimana i nemuslimana ublaži i ako je moguće potpuno prevaziđe.

Konkretni zahtjevi

U tekstu dokumenta zahtjeva se da islamski intelektualci i duhovni autoriteti razviju koncept državljanstva, koji bi bio ukorijenjen u islamsku tradiciju. Nastavni programi u školama bi trebalo da budu preispitani, kako bi se otklonile moguće uvrijedljive izjave o drugim vjerama. Organizacije građanskog društva trebalo bi da se založe za pravedan odnos prema vjerskim manjinama. Svaka vjerska i etnička grupa trebalo bi da prevlada svoju „selektivnu amneziju“ kako bi se razvila svijest o nacionalnim sličnostima.

Mouhanad Khorchide

Mohanad Huršid (Mouhanad Khorchide)

Mohanad Huršid, islamolog koji predaje na univerzitetu u Minsteru pozdravlja Deklaraciju. On kaže da je do sada bilo dosta dobronamjernih apela, koji su ostali bez posljedica: „Nije dovoljno upućivati apele muslimanima i hrišćanima da se zbliže. U džamijama, u vjerskoj nastavi i na teološkim fakultetima moraju uslijediti konkretni koraci.“

Važan impuls

Na konferenciji je učestvovao i francuski katolički sveštenik Mišel Dibost. On je optimista, mada ne očekuje da će Deklaracija preko noći postati društvena stvarnost. Ali ona prema njemu možda inicira jedan proces: „Sada se radi o tome, da odgovorni guraju stvar u ispravnom smjeru“, izjavio je on za Radio Vatikan. Do koje je mjere tako nešto zaista potrebno, pokazalo se na samoj konferenciji. Luj Rafael Sako, patrijarh Haldejsko-katoličke crkve Iraka bio je pozvan na konferenciju, ali nije mogao da doputuje. Nije dobio vizu.

Irak Mosul ISIS Islamischer Staat 20.07.2014

Zaštita od progona: iračka hrišćanka u crkvi u Mosulu

Na konferenciji je pročitana njegova poruka učesnicima u kojoj se žali na religioznu diskriminaciju hrišćana u Iraku. Neki imami su, prema njegovim riječima, zabranili muslimanskim vjernicima da hrišćanima čestitaju božićne praznike, a pojedini muslimanski majstori ne žele da rade za hrišćanske manastire.

Nesrećna mješavina vere i politike

Šta je uzrok ovakvom pogoršanju? Mohanad Huršid smatra da je u osnovi takvih pojava politička napetost, koja se od ustanaka u arapskim zemljama 2011. naglo povećala: „Vjera često naknadno daje legitimaciju takvim napetostima. Teolozi moraju da zaštite religiju od političke zloupotrebe“. Osim toga, nije dovoljno da se religije žale na političku zloupotrebu, kaže taj islamolog: „Religije moraju da stalno kritički preispituju svoj zahtjev za ekskluzivitetom“.

Teror podstiče preokret u mišljenju

Ta saznanja se sve više nameću i muslimanskim zemljama. Huršid smatra da je do promjene dovela pojava terorističke organizacije „Islamska država“, koja svoje svirepe zločine opravdava islamom. On kaže da su mnogi muslimani ali i islamski teolozi prinuđeni da kritički razmotre dosadašnje tumačenje islama, pa se to događa na više nivoa, između ostalog i revizijom islamskih udžbenika.

Al-Azhar-Universität in Kairo

Univerzitet Al-Azhar u Kairu

Univerzitet u Minsteru, zajedno sa univerzitetom Azhar iz Kaira, radi na projektu u kojem se provjerava da li u školskim udžbenicima postoji vjerska diskriminacija. Ali Huršid kaže da je promjena primjetna: „Mnoge knjige su promijenjene. Izbačeni su mnogi sadržaji, koji više nisu savremeni. To ne bi bilo zamislivo da 'Islamska država' nije nastupila sa toliko brutalnosti u islamskom svijetu.“

U Marakešu je učinjen korak ka toleranciji. Presudno je da istim putem pođe i veliki broj vjernika.

Preporuka redakcije