1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Dejtonski sporazum-devet godina poslije

Tacno prije devet godine, u Daytonu, u americkoj drzavi Ohio, postignut je mirovni sporazum kojim je okoncan troipogodisnji rat u BiH, najkrvaviji ratni sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Daytonski sporazum je sacuvao BiH kao jedinstvenu drzavu, unutar medjunarodno priznatih granica. Medjutim, danas je sve vise onih koji smatraju da je vrijeme za promjenu Daytonskog ustava BiH, kaze u svom osvrtu nas saradnik iz Sarajeva Zoran Pirolic.

Dejton 1995-te

Dejton 1995-te

Rijetko je koji mirovni sporazum docekan s tako malo odobravanja i entuzijazma, kao Daytonski sporazum, kojim je okoncan rat u BiH. Ni devet godina, nakon sto je taj sporazum postignut u bazi Wright-Patterson u Daytonu,, gledista u tom sporazumu nisu sustinski promijenjena. Za one koji ga podrzavaju, poput politickih lidera Republike Srpske, sporazum je bio nuzan kompromis, ali i politicki dogovor od koga nema odstupanja. U Federaciji, medju Bosnjacima i Hrvatima, i dalje vlada uvjerenje da je najveca vrijednost Daytonskog sporazuma sto je prekinuo rat.Najveca mana tog sporazuma je,po istom misljenju, sto je stvorio Frankenstein drzavu, krajnje neobicnu tvorevinu koja prezivljava na aparatima medjunarodne zajednice.

Lider Stranke demokratske akcije, Sulejman Tihic, nakon jucerasnje sjednice rukovodstva najvece bosnjacke stranke, najavio je za iducu godinu promjenu Daytonskog ustava BiH. Hrvatska demokratska zajednica takodje smatra da je promjena Daytonskog ustava uvjet bez koga se vise ne moze za bosansko-hercegovacke Hrvate. Ovdje je naglaseno preneseno zalaganje Ivica Pasalica, kandidata za predsjednika Hrvatske, o stvaranju hrvatske republike u BiH, kao najboljeg nacina za zastitu interesa hrvatskog naroda u ovoj zemlji. Pasalic, poznat po radikalno nacionalistickim stavovima, ali i nadimku Her Flick, ima vise simpatizera u BiH, nego u Hrvatskoj, gdje je potpuni out-sider u predsjednickoj trci.

Medjutim, za rukovodstvo Republike Srpske, svaka najava promjene Daytonskog ustava je mahanje crvenom krpom. Vidi se to i po aktuelnim razgovorima o reformi policije, u kojima nijedan srpski politicar od bilo kakvog ugleda ne pristaje na ukidanje ministarstva unutrasnjih poslova Republike Srpske. Moze se samo zamisliti kako ce to stavovi izgledati, ako se pojacaju inicijative za izmjenu Daytonskog ustava. Zahtjev za referendumom i otcjepljenjem Republike Srpske, jedan od aduta u rukavu nacionalista u tom entitetu, bice neizbjezan odgovor na inicijative o ukidanju tog entiteta.

Na sve zahtjeve za promjenom Daytonskog mirovnog sporazuma - i ustava kao njegovog sastavnog dijela - medjunarodni zvanicnici odgovaraju da je to moguce, uz novi dogovor i konsenzus svih naroda u ovoj zemlji. Dakle, u nekoj neodredjenoj buducnosti, a mozda i nikada. Veliki nedostatak mirovnog sporazuma iz Daytona, postignutog uz tradicionalnu americku povrsnost i zelju da se stvari rijese sto brze i bezbolnije, je sto je kroz ustavna rjesenja instalirao nacionaliste i njihovu vlast kao konstantu BiH.Jedni zele promjenu ustava, da bi ostvarili svoje nacionalisticke ciljeve, ili zelje za dominacijom. Drugi ne zele promjene, kako bi ovjekovjecili svoje nacionalisticko cedo, stvoreno ratom i etnickim ciscenjem. U nacionalistickoj optici, nigdje nema gradjana ove zemlje, ni BiH kao moderne, sekularne evropske gradjanske drzave. Devet godina nakon postizanja Daytonskog sporazuma, takva drzava jos nije na vidiku.