1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dejton: Loš sporazum, ali najbolji mogući

Dejtonski sporazum je prije 20 godina okončao rat u Bosni i Hercegovini ali nije uspostavio funkcionalnu državu. Iz toga izviru i komplikovani odnosi BiH sa Srbijom, kažu sagovornici DW-a iz Beograda.

Ne može se osporiti da je Dejtonski sporazum ispunio svoju osnovnu funkciju – da uspostavi mir u Bosni i Hercegovini, kaže Ivo Visković, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu. „Suština problema, međutim, jeste pitanje da li je uspostavio funkcionalnu državu koja kao takva može da opstane u punom kapacitetu. Tu zapravo leži najveći problem, jer je očito u tom trenutku bilo važno da se rat zaustavi, a rješenja koja su prihvaćena bila su kompromisna. U samom sporazumu je bilo određenih slabosti, prvenstveno kroz sistem veta, odnosno mogućnosti blokade odluka od strane entiteta, što je, kako vidimo, dovelo do dosta problema u samoj BiH“, navodi Visković za DW.

Jelica Minić, predsjednica Foruma za međunarodne odnose, takođe navodi da je Dejtonski sporazum ispunio svoju inicijalnu funkciju obezbjeđivanja mira u Bosni i Hercegovini. „Međutim, tokom proteklih 20 godina bilo je dosta uspona i padova između zemalja potpisnica Dejtona, i ta politička ravan je uvijek bila vrlo labilna. Svaki pa i najmanji povod može da uzdrma te odnose“, ocjenjuje ona u razgovoru za DW.

S druge strane književnik Vladimir Kecmanović smatra da je Dejton od početka bio nepravedan i da takvim dogovorom niko nije bio zadovoljan. „Ali, pošto su ga svi potpisali, to je jedini način da se funkcioniše dalje bez novih ratova i krvoprolića. U tom smislu on nije do kraja realizovan, opstruisan je na različite načine i mijenjano je njegovo slovo mimo pravila koje on propisuje“, kaže Kecmanović za DW. Kaže da je Visoki predstavnik više puta mijenjao slovo Dejtona, bez saglasnosti sve tri strane, što nije njegova ingerencija. „Najgora posljedica toga je stalno nepovjerenje i osjećaj straha koji vlada u Bosni, od toga da ništa nije definitivno, i da stvari mogu da se dese mimo volje naroda koji tamo žive“, ocjenjuje Kecmanović.

Etnička distanca način života?

Dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pitanje koje se takođe često čuje je da li je Dejton najbolji okvir za funkcionisanje države Bosne i Hercegovine i za rješavanje zajedničkih problema. Ivo Visković ističe „da postoji potreba da se on unaprijedi, ali da je to problematično u situaciji kada je potreban konsenzus svih strana“. Profesor Visković dodaje da nametnuta rješenja nisu dala rezultate, te da rješenje moraju pronaći ljudi i političari u BiH. „Ljudi u BiH nažalost ne žive zajedno, ne žive jedni sa drugima, nego žive jedni pored drugih. Bojim se da će ta vrsta odvojenosti – neka vrsta gotovo aparthejda – na duži rok ostaviti negativne tragove.“

Odnosi Srbije i RS nekada su predstavljani kao sudbonosni, ali su danas zahladnjeli

Odnosi Srbije i RS nekada su predstavljani kao sudbonosni, ali su danas zahladnjeli

Jelica Minić smatra da drugi okvir osim Dejtona ne postoji, i da je bolje imati bilo kakav okvir nego nikakav. Čitava ta komplikovana i skupa struktura otežava život unutar BiH, ali i odnose s EU. Međutim Jelica Minić ukazuje na jedan paradoks: „BiH sa svim svojim problemima ima veću stopu privrednog rasta nego Srbija. Izgleda da ta decentralizovana struktura, gdje je nemoguće da država baš kontroliše svaki kutak, daje neki prostor slobode lokalnim zajednicama za bolju i veću privrednu aktivnost.“

Teški odnosi sa Srbijom

Odnosi sa Srbijom, kao jednom od potpisnica Dejtona, imali su svoje uspone i padove tokom proteklih dvadeset godina. Gomila neriješenih problema i dalje opterećuje odnose dvije države, i često se čuje da susreti zvaničnika samo služe da se ti problemi samo ponovo nabroje. Ivo Visković napominje da postoji i donekle razumljiv razlog zašto je to tako, jer je „riječ o problemima koje uopšte nije lako riješiti“. „Tu je i potreba svake strane da pokaže kako ona nije kriva i da su oni drugi malo više krivi, sa bosanske strane osjećaj žrtve, a sa srpske osjećaj nepravde odnosno nejednakih aršina u mjerenju žrtava jedne i druge strane.“

VIsković ipak smatra da su političari u Beogradu sazreli i da su u stanju da prevaziđu probleme poput incidenta kada je premijer Vučić napadnut na komemoraciji u Potočarima. „Nije realno očekivati da u odnosima BiH i Srbije teku med i mlijeko, ali ono što je najvažnije je da je Srbija i skupštinskom rezolucijom potvrdila posvećenost očuvanju BiH kao cjelovite države i njenog integriteta, a naravno da pored toga ima i svoje posebne interese u odnosima sa Republikom Srpskom“, naglašava Visković.

Vladimir Kecmanović takođe ističe da je Dejtonski sporazum jedini okvir koji postoji. „Potpisan je od sve tri strane, i sve dok te tri strane ne postignu neki drugi dogovor konsenzusom, Dejton je jedini okvir za BiH. Tako da mislim da je suvišna priča da li je dobar ili nije.“ Kecmanović najave iz Banjaluke o referendumu o „statusu RS“ vidi kao odgovor na nepoštovanje Dejtonskog sporazuma. Naš sagovornik vjeruje da će bošnjačka strana i međunarodna zajednica na kraju povući svoje zahtjeve za promenom Sporazuma, tako da će i referendum biti skinut s dnevnog reda.

Što se tiče odnosa BiH i Srbije, Kecmanović smatra da na njih negativno utiče „ponašanje bošnjačkog rukovodstva“. „Problem je što bošnjačka strana stalno očekuje od Srbije da promijeni stav, i da natjera Srbe u Bosni da se ponašaju onako kako bošnjački političari misle da bi oni trebalo da se ponašaju. A to je iluzorno i nerealno očekivanje.“