1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Program

Decembar

Odustajanje Rusije od projekta gradnje gasovoda Južni tok znači gubitak miliona eura za Srbju, ali i za bh. entitet Republiku Srpsku jedna je od tema kojom se u decembru bavila njemačka štampa.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je nagovijestio odustajanje od projekta za koji mnogi smatraju da ima i političku dimenziju. List Tageszeitung smatra da je na taj način narušena i strategija ruske politike na Balkanu.

„Cilj ove strategije je u prvom redu ostvarivanje tješnjih veza sa Srbijom, ali i sa Republikom Srpskom u BiH. Nekadašnji premijer Milorad Dodik, koga TAZ naziva "malim Putinom", je jednoj ruskoj kompaniji pod sumnjivim okolnostima prodao rafineriju u Bosanskom Brodu. Cijena je i danas tajna. Rusija je osim toga odbila da podrži produženje mandata trupama EUFOR-a u BiH, a na jednoj sjednici Vijeća za implementaciju mira odbila formulaciju u završnom dokumentu koja je govorila o podršci teritorijalnom integritetu, piše Tageszeitung i dodaje:

"Poruka je bila da Rusija ne želi više da garantuje egzistenciju BiH u njenim sadašnjim granicama... Napetosti između EU i Rusije mogle bi se odraziti na BiH. Putin je preko Republike Srpske tu sebi stvorio sferu uticaja. EU želi da se suprotstavi tome. Ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke su u zajedničkom pismu zatražili od lidera u BiH da se obavežu na proces reformi i proces približavanja EU", piše Tageszeitung.

Mogherini i Hahn u BiH vodili „obećavajuće“ razgovore

Visoka predstavnica Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini te komesar za proširenje Johannes Hahn su u Sarajevu počeli novi pokušaj da BiH izađe iz slijepe ulice u reformskim procesima i približavanju EU, piše austrijski list „Standard“. List prenosi riječi komesara Hahna koji je rekao da su susreti i razgovori s predstavnicima institucija, političkih partija i civilnog društva bili „obećavajući“.

List prenosi da su domaćini gostima iz Brisela izrazili spremnost za napredak u približavanju Bosne i Hercegovine EU i da je Morgherinijeva ponovila da „standardi, koje zemlja mora ispuniti, nisu smanjeni“. Šefica evropske diplomatije je istakla da su „uslovi ostali isti samo je promijenjen redoslijed određenih pitanja“. Standard također prenosi da je Hahn ukazao na potrebu uspostavljanja internog koordinacionog mehanizma u Bosni. „Prošle godine je iskorištena samo polovina sredstava koje je EU stavila na raspolaganje BiH jer se vodeći političari nisu mogli dogovoriti o njihovoj upotrebi“. Za komesara za proširenje EU je stvar jasna: „većina stanovnika BiH želi svoju zemlju vidjeti u EU“, piše austrijski list i dodaje da su razgovori sa predstavnicima političkih stranaka označeni kao „nova strana odnosa između Bosne i EU“.

BiH: Reforme u 'zemlji blokada'

Ekonomske reforme u BiH bi trebalo da sprovedu trojica predsjednika - Dodik je ovaj put isključen, piše štampa na njemačkom jeziku.

"Izbori u Bosni i Hercegovini održani su prije samo dva mjeseca, a formiranje vlade u 'zemlji blokada' napreduje nevjerovatno brzo", piše bečki Standard i napominje kako bi Savjet ministara trebalo da već u februaru počne s radom. "Vlada koja bi najvjerovatnije trebalo da bude formirana imaće podršku Njemačke. Evropska unija, a posebno Njemačka, ne želi više da sarađuje sa SNSD-om Milorada Dodika, koji slijedi nacionalistički i secesionistički kurs i okreće se konkurenciji - SDS-u, nekadašnjim radikalnim nacionalistima koji danas slijede pragmatičnu i nenacionalističku politiku. SDS je tako sa još nekoliko drugih stranaka osnovao 'Savez za promjene', a kandidat kojeg je podržao Savez, Mladen Ivanić (PDP) pobijedio je na izborima za tročlano Predsjedništvo BiH", piše Standard i dodaje da ako sve bude teklo glatko, onda bi SDS, SDA, Demokratska fronta i HDZ Dragana Čovića trebalo da formiraju vladu na državnom nivou.

"Sa ovim partijama Evropska unija želi sarađivati i u budućnosti sprovoditi reforme, kako bi onda konačno bio potpisan i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU. To bi trebalo da Bosnu i Hercegovinu, koja do sada nije imala važeći ugovor s Evropskom unijom, više veže za EU. Uniji je to važno i iz geopolitičkih razloga jer strahuje od jakog uticaja Rusije na Republiku Srpsku. I zbog toga su neki od uslova za potpisivanje Sporazuma, koje su godinama bezuspješno pokušavali da ispune, jednostavno za sada otpali, a misli se prvenstveno na ustavne promjene u smislu zabrane diskriminacije manjina - (odnosno implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci). SAD su bile protiv britansko-njemačke inicijative i željele su da se ipak sprovedu ustavne reforme, ali Evropljani su ipak sproveli ono što su naumili", piše austrijski list u svom onlajn izdanju.

"Fakultetske diplome masovna roba na Balkanu"

Gospodarstvo je na dnu u zemljama Balkana, ali trgovina s nezakonito stečenim akademskim titulama cvjeta, komentira tisak na njemačkom jeziku.

"Nedavno su kritičari predsjednika Srbije, Tomislava Nikolića, ispred njegovog službenog sjedišta u Beogradu organizirali'happening'. Samo su jake policijske snage spriječile da mu demonstranti uruče deset fantomskih diploma. Time su htjeli uputiti na spornu titulu magistra njihovogšefa države", piše u svom online izdanju Mittelbayerische Zeitung. List se time osvrće na Nikolićev sporni magistarski studij, očemu su izvještavali mediji u Srbiji, te navodi da fakultet, gdje je stekao diplomu, uopće nije imao pravo dodjeljivati takve akademske titule. Mittelbayerische dalje navodi da se ovoga ljeta na meti kritika našao i ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović, ali i gradonačelnik Beograda Siniša Mali te njegov kolega iz Novog Beograda, AleksandarŠapić. List pojašnjava da su"renomirani znanstvenici iz inozemstva i tuzemstva detaljno dokazali da su ta trojica političara dosta toga prepisali u svojim disertacijama. I ne samo oni. List'Novosti' je govorio o jednoj'hiper-produkciji doktoranada' nakonšto su vlasti doznale da se broj doktorskih studija u proteklih sedam godina udeseterostručio."

Diplome plaćali kravama, ovcama i drvima

U nastavkučlanka pod naslovom"Akademske titule su masovna roba na Balkanu", Mittelbayerische se osvrće na slične slučajeve u drugim zemljama regije: "Albanija je proteklog kolovoza zatvorila više fakulteta i sveučilišta, jer su prodavali diplome. 'Neki studenti su svoje diplome plaćali kravama, ovcama, rižom iličak drvima', opisao je to stanje premijer Edi Rama. Korupcija je raširena u mnogimživotnim područjima- tu znanost očito nečini izuzetak.

Mittelbayerische se osvrće i na skandale po tom pitanju u Bosni i Hercegovini, navodeći: "U BiH bivši državnišef Ejup Ganić za keš na svom privatnom fakultetu nudi brzinski studij za filmskog redatelja, kako je saznala'Slobodna Bosna'. Samo užupaniji Središnja Bosna sa svojim manje od300.000 stanovnika navodno postoji veći broj fakulteta na kojima se dok si rekao keks može dobiti akademska titula."

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.