1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Debata u Bundestagu o nasilju u njemačkim školama i integraciji djece stranaca

Debata o nasilju u njemačkim školama, koje pohadja veliki broj djece useljenika, našla se jučer i na dnevnom redu njemačkog parlamenta Bundestaga.Tim prije što u Bavarskoj stupa na snagu propis, po kojem se djeca stranaca mogu upisati u školu samo ako polože test njemačkog jezika. Komentira Rainer Solich

Nasilje u njemačkim školama, u kojima je većina učenika iz useljeničkih familija, uzima sve više maha. Politicari traže da se pojačaju mjere integracije

Nasilje u njemačkim školama, u kojima je većina učenika iz useljeničkih familija, uzima sve više maha. Politicari traže da se pojačaju mjere integracije

Bavarski premijer Edmund Stoiber u jednom ima pravo. U njemačke škole mora se vratiti red i disciplina. Učenici bi morali posjedovati znanje njemačkog jezika, i to toliko da mogu pratiti nastavu a ne da osnivaju kriminalne bande, nose oružje i teroriziraju ostale đake i nastavnike. Da je ovaj trend u njemačkim školama počeo uzimati sve više maha, pokazuje i nedavni poziv u pomoć, koji je došao iz jedne škole u Berlinu, u kojoj nastavnici nisu mogli izaći na kraj sa nedovoljno integriranom, useljeničkom djecom. Potom su se javile i druge škole i prijavile da imaju slične probleme. Stoga se o ovome, aktuelnim povodom, raspravljalo i u njemačkom parlamentu Bundestagu.

Koncepti za bolju integraciju useljeničke djece morali bi se dobro promisliti. Pomalo medjutim čudi što se Bavarska tu stavlja u prvi plan i jednostranim potezom uvodi čak kaznene mjere za strane roditelje, koji svoju djecu ne prijave na kurs njemačkog jezika u dječijim vrtićima. Takav jedan kurs je u biti veoma važan za integraciju djece i za njihovo lakše prilagodjavanje zemlji i bolji uspjeh u školi. S druge strane postavlja se pitanje, može li se integracija pospješiti novčanim kaznama? Pitanje je hoće li se izazvati kontraefekat, ako polovina djece stranaca ne mogne da se upiše u normalnu školu, već bude prisiljena da pohadja specijalne škole.

Gotovog recepta nema a pritisaka mora biti. Pa ipak, ovdje bi se trebalo pronaći bolje i profesionalnije rješenje, koje bi se moralo više bazirati na ranoj integraciji djece a ne na prinudi, kazni i izdvajanju. Osim tog, političari, poput Edmunda Stoibera trebali bi uzeti k znanju da bi prijetnja izgonom onih, koji se opiru integraciji , mogla biti itekako kontraproduktivna. Djeca, koja su najmanje kriva što nisu integrisana, se tako prisilno vraćaju u zemlje, u kojima nikada nisu živjeli. Osim toga ovako oštar kurs vodi ka solidariziranju usljenika, unutar njihovog etničkog i vjerskog miljea. To opet ne može biti u interesu njemačkog društva, koje želi integraciju mladih Arapa, ruskih Nijemaca ili Turaka. Njima se ne smije davati osjećaj da su u Njemačkoj nepoželjni.

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.