1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Debalkanizacija Balkana

Njemački nedjeljnik "Die Zeit" analizira region ExYU i piše da je nestao sa evropskih radara. Konstatuje da je potreban novi cilj a to je da se do 1.avgusta 2014 stavi simbolična tačka na učlanjenje u EU.

default

EU Balkan sve više izgubila iz očiju

Die Zeit piše: "Na području bivše Jugoslavije više se ne puca i ne umire. Ali još uvijek postoje svježe grobnice. U BiH se svaki dan sahranjuju mukotrpno identificirani leševi. I pored toga što svugdje niču novi objekti, mnoge ruine podsjećaju na ratove, koji su pratili raspad Jugoslavije. Ožiljci su zacijelili ali rane i dalje bole. Poneko se boji da bi opet mogle prokrvariti. Ako se ovako nastavi, nema sumnje, doći će do novih sukoba, kaže Sulejman Tihić, šef najveće muslimanske partije u Bosni."

"Situacija u regionu, koji se odnedavno naziva Zapadni Balkan (misli se na bivšu Jugoslaviju minus Sloveniju, plus Albaniju) čini se izvana mirna, ali ispod površine kuha. To je bio utisak novinara, koji su na poziv Fondacije Robert Bosch posjetili Srbiju, Makedoniju, Kosovo, BiH i Hrvatsku. Na predsjednicima, premijerima, političarima, studentima i predstavnicima međunarodnih mirovnih misija mogao se primjetiti nemir, što bivša Jugoslavija još nije poprimila svoj konačni oblik. Od sedam zemalja, nastalih raspadom Jugoslavije, četiri ne mogu tvrditi da su "gotove države".

Srbija nezaokružena, BiH - provizorijum

Präsident Boris Tadic

Predsjednik Srbije Tadić počinje dan čitanjem izvještaja tajnih službi o Mladiću

"Srbija nije gotova država, sve dok sanja da će uspjeti povratiti ako ne direktnu vlast onda teritorijalni suverenitet nad Kosovom. Kosovo je nezavršena država, ako na unutrašnjem planu postoji podijeljenost i ako izvana stalno mora da traži priznanje (od 27 članica EU, 5 nije priznalo državu Kosovo). BiH je i dalje 'provizorijum'. Konačno i Makedonija je nesvršena država jer nije uspjela, osim saradnje uz škrgutanje zuba, da pomiri slavensku većinu i albansku manjinu. Gdje kod da kroči strana noga, radilo se o Beogradu, Skoplju, Prištini, Sarajevu ili Zagrebu, svi pjevaju istu pjesmu. Svi žele, što je moguće prije u EU, svi insistiraju na svom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. I svi žele podići standard svojih građana, što im dodatno otežava svjetska ekonomska kriza."

"Predsjednik Tadić priča kako je EU zamrznula Prelazni sporazum sa Srbijom zbog veta Holandije i dodaje da svaki njegov radni dan počinje izvještajima tajnih službi o Ratku Mladiću. A onda očajnički dodaje: 'Kako da ga isporučim, kada ne znam gdje se nalazi? Karadžića smo izručili nekoliko dana nakon što sam preuzeo funkciju predsjednika. Sada tapkamo u mraku!' Tadićev drugi najvažniji cilj je da za Srbe spasi Kosovo. Pri tome ovaj pragmatični nacionalista nema iluzija. On dobro zna da se stanje kakvo je bilo prije rata više ne može uspostaviti."

Proglašenje nezavisnosti Kosova - poniženje za Srbe

Kosovo Wahlen, Oppositionsführer Hashim Thaci

Premijer Kosova Hašim Tači

"Ured predsjednika u Beogradu razmatra niz rješenja za Kosovo, kojima bi mu bila ostavljena autonomija ali da bude pod nekakvim labavim suverenitetom Srbije. Tako se do u tančine razmatra status Olandskih ostrva između Švedske i Finske, status Sjeverne Irske u okviru Velike Britanije ili status Hong Konga i Kine. Na veliki interes u tom kontekstu nailazi i odnos dvije Njemačke u vrijeme hladnog rata i njihovo uzajamno priznavanje uz istrajavanje na različitim ciljevima. Jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova Tadić smatra velikim poniženjem. Stoga je Beograd pozvao Međunarodni sud da presudi, da li je to u skladu sa međunarodnim pravom. Presuda se očekuje naredne godine. Za razliku od Tadića, premijer Kosova Hašim Tači kaže da je pitanje statusa riješeno 17. februara 2008 i da je Kosovo nezavisno i da se tu nema šta razjašnjavati."

U BiH se odgaja generacija nacionalista

Haris Silajdzic Mitglied des Staatspräsidiums von Bosnien und Herzegowina Foto: Cornelia Kästner / DW

Savjetnik Harisa Silajdžića kaže: "Ako se ne puca, ne znači da je rat završen."

"U BiH Dayton ne funkcionira. Zbunjujuće postojanje niza organa i institucija paralizira zajedničku državu. Dva entiteta blokiraju se uzajamno, pri tome je entitet Federacija podijeljena na deset kantona, od toga tri sa hrvatskom većinom. Pa ipak BiH i dalje dozvoljava sebi luksuz od tri predsjednika, mnoštvo paralmenata i ministarskih fotelja. Samo mali broj izbjeglica se vratio. Rezultati etničkog čišćenja su cementirani. U školama se učenici ne susreću sa drugim etničkim grupama i odgaja se generacija mladih nacionalista. Davor Vuletić, vanjsko-politički savjetnik bošnjačkog člana predsjedništva Harisa Silajdžića konstatuje: 'Rat još nije završen, samo što se ne puca.' "

"Najgore je što su vizije budućnosti Srba i Bošnjaka potpuno protivrječne. Silajdžić bi najradije ukinuo entitete. Dodik slijedi potpuno suprotan cilj. On bi najradije sve nadležnosti dao entitetu na uštrb države. U svom raskošnom sjedištu vlade on daje sebi oduška izjavama protiv visokog predstavnika i međunarodne zajednice. 'To što su oni ovdje uradili, gore je od onog što smo preživljavali tokom komunističke diktature.' Dodik negira da želi da pripoji RS Srbiji. Ovoj grdosiji, željnoj vlasti moglo bi se čak i povjerovati, jer Dodik želi da ostane gospodar u svojoj sopstvenoj državi. Razlog za to je da bi BiH sa 48% Muslimana, 38% Srba i 13% Hrvata mogla s vremenom postati muslimanska zemlja. 'Mi ne želimo otcjepljenje, ali ako bi se BiH raspala mirnim putem, mi bismo taj stav još jednom preispitali', smatra Dodik. Podjelu BiH ne želi ni Boris Tadić. Bošnjačka nacija, ponižena i pritisnuta između Velike Hrvatske i Velike Srbije bila bi katastrofa, pojašnjava on grupi strnih novinara u Beogradu. 'Kada bih se u to upustio, istog momenta bih postao heroj. Ali, bio bih potpuno lud. To je protiv našeg nacionalnog interesa i protiv interesa Balkana', kaže Tadić"

Balkan - vulkan

"Slično je, nekoliko dana kasnije u Zagrebu, rezonovao hrvatski predsjednik Stipe Mesić. Dayton je postao recept za propast države. I EU i Amerika znaju da Ustav mora biti revidiran. Sada vlada beznadežnost. Balkan danas nudi malo povoda za optimizam. Svaka od njegovih nedovršenih država je bomba, čiji satni mehanizam otkucava. Svi tvrdoglavo poliraju svoj identitet, distanciraju se jedni od drugih i pokušavaju vještački promijeniti jezik. Ali na horizontu se pojavljuje i tračak nade. Ljudi se polako sjećaju da su skupa živjeli. Počinje se pričati o "jugosferi", najčešće u ekonomskom kontekstu. Omladina, iako se ne sjeća stare Jugoslavije, pleše u diskotekama na istu muziku, dolazila ona iz Srbije, BiH ili Hrvatske. Hrvatska pjevačica Severina sa lakoćom puni beogradski stadion. Kakve konsekvence izvlači EU u pogledu izlaska iz ovako zamršene situacije, u kojoj se pojam Balkana još uvijek može poistovijetiti sa pojmom vulkana? I šta mogu uraditi same zemlje?"

Zapadni Balkan nestao sa evropskih radara

Symbolbild Asylbewerber EU Einheit Regelung

Evropska Unija mora promijeniti ciljeve u odnosu na Zapadni Balkan

"Zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije moraju prestati da gledaju samo u EU, a da pritom ignoriraju svoje neposredne susjede. Region mora naučiti da sebe ponovo posmatra kao region. Integracija se ne može postovjećivati sa EU, već ona mora značiti: približavanje, saradnju i konačno pomirenje. I EU snosi krivicu. 14 godina, koliko je proteklo od Daytona, ona je Balkan sve više gubila iz očiju. Za balkanske protektorate utrošene su milijarde, slana vojska, visoki predstavnici. Nemiri su utomljeni."

Symbolbild EU Lobbyarbeit

Rok za učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU mogao bi biti 1. avgust 2014, na sto godina od izbijanja 1. svjetskog rata

"Ali tokom vremena je region nestao sa evropskih radara. Njime se upravljalo tehnokratski, a politička i strateška vizija više nije bila prepoznatljiva. To se mora promijeniti, ukoliko međunarodna zajednica ne želi da u okviru EU nastane opasna crna rupa, opasnija od recimo Afganistana. Zato je potreban novi pregovarački okvir i novi cilj. U posljednje vrijeme jedna zamisao sve više uzima maha. Do 1. avgusta 1914. sve balkanske zemlje trebale bi postati članice EU. To bi bio istorijski datum, jer se radi o stotinu godina od početka 1. svjetskog rata, koji bi na učlanjenje u EU stavio simboličnu tačku. Deadline dakle: 1. avgust 2014. To znači da je pet godina preostalo Evropskoj Uniji da sprovede ono što je istorijski, geografski i politički nezaustavljivo: Debalkanizaciju Balkana i njegov konačni povratak u Evropu", zaključuje Die Zeit.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić