Daša Drndić i bolesti hrvatskog društva
9. juni 2018
List "Neue Zuercher Zeitung" (NZZ) u članku pod nazivom "Bolest kao metafora" piše o knjizi hrvatske književnice Daše Drndić „Belladonna", koja je prevedena na njemački jezik i u kojoj se na simboličan način govori odnosu prema fašizmu i stradanju Jevreja u Hrvatskoj i Evropi.
Belladonna ili na bosanskom - velebilje, otrovna je biljka koja u maloj koncentraciji izaziva širenje zjenica i neizoštren, zamagljen vid, dok u velikoj - ubija. Na kraju istoimenog romana, glavni lik Andreas Ban uzima ovu biljku i poziva hitnu, ali prekasno. Njegovo tijelo nikada nije pronađeno, ali njegov sin Leo je siguran da će se njegov otac vratiti. Jer, nestali se uvijek iznova vraćaju, baš kao što se vraćaju sjećanja i istorija.
Upravo ovom simbolikom, otjelovljenom u glavnom liku romana, Daša Drndić se okreće protiv potiskivanja cijele istine o genocidu nad Jevrejima Evrope, ali i odnosa prema fašizmu u Hrvatskoj i naglašava: "Ne postoje sitne ustaše ili sitni nacisti".
Dok se Jugoslavija raspada, Andreas Ban 50-godišnji psiholog i pisac, s obzirom da je Hrvat, mora napustiti Beograd u kojem je odrastao. Godine 1992. on odlazi u hrvatsku provinciju gdje odustaje od pisanja. Razočarani i usamljeni akademik stalno razmišlja o depresiji, amneziji i ludilu. "Iz ovih individualnih posljedica izolacije i isključenosti, izrastaju i društvene", piše u članku autor Jörg Plath.
Drndićeva u svojoj knjizi daje priliku Andreasu Banu da upozna i 83-godišnju Hayu Tedeschi, koja sjedi na suncu između korpi za pranje veša punih dokumenata i podsjeća na životne priče Jevreja u Berlinu i Zagrebu u vrijeme fašizma. Nakon tog susreta „Belladonna" počinje da izgleda poput njenog romana koji je u originalu objavljen pod nazivom „Sonnenschein“ (sunčev sjaj.) To je njen drugi roman objavljen 2015. godine. U obje knjige jedan lik podsjeća na jevrejske žrtve u nacističkoj Njemačkoj i Hrvatskoj.
Misa za Antu Pavelića
Andreas, nekada prelijepi čovjek, sada pun bolesti, nosi sa sobom i u svom tijelu katastrofu 20. vijeka. Rak, iskrivljena kičma i prijeteće slijepilo dovode do toga da on praktično vegetira. "Poput Puškinovog ili Ljermontovog "suvišnog čovjeka" ovaj intelektualac slama prezrivo hrvatsko društvo, a njegova bolest se u romanu pojavljuje kao metafora", navodi se dalje u članku.
„Priče o žrtvama i istrebljenju Jevreja na Balkanu, u Njemačkoj i Holandiji snažnije su od bolesti, koje muče Andreasa Bana", piše dalje autor ovog članka navodeći da ustaše, koji su bili fašisti, mnogi i dalje smatraju spasiocima domovine. Ustaškom vođi Ante Paveliću, čak se jednom godišnje drži misa za njegovu dušu: "No, izgleda da je Andreas Ban jedan od rijetkih kojeg to uznemiruje".
NZZ na kraju članka zaključuje da je Daša Drndić "snažna naratorka kolektivnih sudbina i patnji" umrla u Rijeci od raka u 71. godini života.
Kćerka firma Preventa zatvara postrojenja u Leipzigu
"Spiegel online" piše o sporu između Preventa i Volkswagena, koji će sada imati posljedice i za zaposlene u Leipzigu. Prevent naime namjerava da zatvori postrojenja u ovom gradu sa 800 zaposlenih: „Preventova kompanija Neue Halberg Guss (NHG) planira da zatvori postrojenja u Leipzigu do kraja 2019. godine. Za oko 800 zaposlenih NHG, napraviće se 'socijalni plan', rekao je direktor fabrike Thomas Pregel. NHG je optužio Volkswagen da je smanjio broj narudžbi. Istovremeno je firma bila pod pritiskom da smanji troškove proizvodnje".
Volkswagen je izjavio da ne komentariše odluke svojih dobavljača., ali onda se ipak oglasio: "Činjenica je da sa Neue Halberg Guss imamo važeće i neprekidive ugovore i više puta smo dali doprinos u saniranju firme i održavanju radnih mjesta“, prenosi Spiegel Online i dalje navodi da se trenutno radi na traženju dugoročnijeg rješenja koje bi za obje strane bilo prihvatljivo, ali i koje bi doprinijelo zadržavanju radnih mjesta. Potrebe za restruktuiranjem NHG-a već dugo su poznate i "to se ne može svaliti na leđa VW".
Sukob između grupe iz Wolfsburga i bosanskohercegovačke poduzetničke porodice Hastor u čijem je vlasništvu Prevent tinja već dugo. Godine 2015. Prevent je kupio firmu za proizvodnju automobilskih presvlaka Keiper u Brazilu. Potom je uslijedila obustava isporuka, povećanje cijena i na kraju prekid sa VW-om. Incident je donio Volkswagenu prekid proizvodnje u trajanju od 160 dana, 140.000 manje proizvedenih vozila i prisilni odmor za oko 18.000 zaposlenih. Sa Preventom je u sporu i Daimler.
I 2016. godine je došlo do obustave isporuke dijelova od strane Preventovih ogranaka ES Automobilguss i Car Trim, koja je uslijedila zbog propalih ugovora i rezultirala zaustavljanjem proizvodnih traka u nekoliko VW pogona. Prevent je tada firmu NHG preuzeo samo nekoliko mjeseci ranije i to preko svoje firme Castanea Rubra Assets GmbH.
IG Metall prijeti štrajkom
Iz livnice NHG je saopšteno da je zatvaranje pogona u Leipzigu neizbježno, jer će u suprotnom biti ugroženo poslovanje firme u cjelini."Istovremeno fabrika u Saarbrückenu sa trenutno oko 1.300 zaposlenih nastavlja sa radom, mada IG Metall u Saarbrückenu prijeti štrajkom i navodi da „radnici u proizvodnim pogonima u Leipzigu i Saarbrueckenu nisu spremni da se predaju svojoj sudbini bez borbe“, piše Spiegel Online.
NHG proizvodi kućišta, glave za cilindre i radilice za dizel motore od livenog gvožđa. Međutim, potreba za automobilima sa dizel-motorom se u Njemačkoj već nekoliko mjeseci smanjuje kao rezultat "dizel-afere" ali i kao posljedica zabrane ulaska dizelaša u uže gradsko jezgro u nekim gradovima Njemačke.
"Početkom aprila, Volkswagen je prekinuo ugovore o snabdijevanju sa Preventovim fabrikama ES Automobilguss, Car Trim i još jednom Preventovom podružnicom bez prethodne najave. Prevent je zaprijetio tužbom", zaključuje Spiegel Online.