1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Daytonski sporazum - kočnica reformi i gospodarskog razvoja

Uzajamni odnos Tomislava Nikolića i medija u Srbiji je tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Njemački Burzovni list donosi i komentar Deutsche banke o negativnim, ali i pozitivnim stranama ekonomije u BiH.

U aktualnom komentaru za njemačke Burzovne novine, kojega donosi list za gospodarske analize Deutsche Bank grupe (Deutsche Bank Research, skraćeno: DB Research), autor se osvrće na posljedice koje kriza vlade u Bosni i Hercegovini ima na ekonomiju te zemlje. "Rastrganost vladajućih stranaka jasno pokazuje kako bosanskohercegovačko društvo i 20 godina poslije, još pati od izravnih i neizravnih posljedica rata u BiH. Visoko kompleksne političke i administrativne strukture, koje su stvorene Daytonskim sporazumom, pokazale su se kao kočnica važnih reformi, a time i gospodarskog razvoja", navodi DB Research i pojašnjava da je lagani oporavak bh. gospodarstva nakon recesije 2009. godine "grubo prekinut uslijed europske dužničke krize.

Raiffeisen ist in Bosnien und Herzegowina seit dem Erwerb der Market Banka im Jahr 2000 vertreten. Die daraus hervorgegangene Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina stieg rasch zu einer der führenden Banken des Landes auf. 2010 nahm sie gemessen an der Bilanzsumme den zweiten Platz unter den lokalen Banken ein. Wer hat das Bild gemacht?: Milan Sutalo / DW Korrenspodent aus Mostar Wann wurde das Bild gemacht?: März 2012 Wo wurde das Bild aufgenommen? Mostar

Bankarski sektor uglavnom u rukama austrijskih i talijanskih banki

Oko 60 posto bh. izvoznih proizvoda ide u eurozonu. Pored toga, bankarski sektor je, prema navodima Standard&Poor'sa (S&P) 95 posto u stranim rukama. Austrijske i talijanske banke u tome imaju većinski udio. Regulatorni pritisak i otežani uvjeti poslovanja tih banaka u eurozoni se prigušujuće odražavaju na odobravanje kredita."

Otežano poslovanje u Bosni i Hercegovini

DB Research navodi ujedno i svoju procjenu da sveukupno za 2012. godinu ne vide nikakav gospodarski rast u BiH, "pri čemu nije isključena ni blaga recesija. Za narednu godinu očekujemo umjeren oporavak, ali će tu daljnji razvoj glede krize eura predstavljati najveći faktor nesigurnosti. Bh. valuta, konvertibilna marka, je u okviru Currency Boarda (valutni odbor) vezana za euro; time je uvezena financijska politika eurozone Bosni i Hercegovini u proteklih deset godina osigurala jednu od najnižih stopa inflacije u cijeloj jugoistočnoj Europi, koja je inosila ispod tri odsto i time ojačala povjerenje u valutu. Devizne rezerve od oko četiri milijarde američkih dolara se, unatoč nekim oscilacijama od početka financijske krize, čine dovoljne kako bi srednjoročno osigurale stabilnost Currency Boarda. Pozitivne vijesti dolaze i od strane državnih financija. U rujnu je naime donošenje prerađenog državnog proračuna za 2012. konačno utrlo put za novu pomoć MMF-a."

Radnici u tvornici

Strani ulagači nerado dolaze u BiH

Deutsche Bank u svome komentaru upućuje na to da se srednjoročno postavlja pitanje strukturnih i političkih reformi, kako bi se smanjile mogućnosti da ekonomiju pogodi šok izvana, kako bi se ojačao potencijal gospodarskog rasta, a i moglo nositi s EU ambicijama Bosne i Hercegovine. "Jer Bosna i Hercegovina je obilježena strukturnim problemima. Stopa nezaposlenosti je, prema navodima MMF-a s oko 27 posto nakon Makedonije druga najveća u regiji. Istovremeno je BDP s godišnje 8100 dolara po glavi veoma nizak u regionalnoj usporedbi. I općenita poslovna sredina se u mnogim pogledima pokazuje sve drugo doli poticajna za gospodarstvo. Tako se Bosna i Hercegovina u MMF-ovom "Easy of Doing Business Survey" (istraživanje lakih uvjeta poslovanja) nalazi na 125. mjestu od ukupno 183 zemalja. Među zemljama Zapadnog Balkana je čak na posljednjem mjestu. I na koncu, još uvijek postoji nužna potreba za djelovanjem po pitanju borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala" - zaključuje se u komentaru DB Researcha.

Tomislav Nikolić za govornicom

Nikolić razočaran izvještavanjem medija u Srbiji o njegovom govoru

Nikolić i Tadić - koja razlika!

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u svojoj rubrici na drugoj stranici osvrće na vijest koju je prenijela TV postaja Most o tome da je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić nezadovoljan medijima u toj zemlji, odnosno konkretno: "slabim izvještavanjem" medija o njegovom govoru pred Generalnom skupštinom UN-a u rujnu. Iako se dobro pripremio za svoj govor i najvećim dijelom ga napisao sam, kako se navodi iz njegovog ureda, izvještaji o govoru su doduše bili na naslovnicama stranica, ali kratki i bez komentara:

"'Nikolić pred UN-om - Spreman na dijalog s Kosovom - Priznanje neovisnosti isključeno - EU ostaje cilj.' I to je bilo to. Nikolić, kako je pojasnio informant TV-a Most, sada nastoji saznati zašto je izvještavanje 'zakazalo'.

Boris Tadić

Za razliku od Nikolića, Tadić je osmijehom i šarmom očarao svoje kolegice

U Nikolićevom rodnom gradu Kragujevcu je on, dok je bio mlad, bio zadužen za pogrebnu djelatnost. U dugim godinama djelovanja u oporbi je stekao naviku govoriti jednim mrzovoljnim tonom. Čelo mu je često naborano, a smiješak se čini usiljenim. Koja razlika u odnosu na prethodnika Borisa Tadića, koji je sa svojim šarmom - sve do gospođe Merkel - sve svoje kolegice očarao. Za Nikolića je otežavajuće i to što dobar dio medija kontroliraju oporbeni krugovi. Rutinski pljesak, koji je Tadiću bio siguran, njemu ostaje posve uskraćen. Ali to ne pojašnjava nedostatak odjeka njegovog nastupa u UN-u. Stvarni razlog za medijsku nezainteresiranost je bio jednostavan: 'No news!'. Nikolić se u politici prema Kosovu kreće već ugaženim putevima. Ukoliko i postoji kakva greška, onda je sigurno nisu učinili mediji",  zaključuje NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić