Davutoglu: Ne želimo na našim granicama drugo Sarajevo

Austrijski list die Presse piše: "Pošto Zapad nema rješenja za krvavu krizu u Siriji, turskim političarima pada na pamet šta bi trebalo da se uradi. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle prvi je izgovorio ono što mnogi misle a to je da Turska po pitanju Sirije treba da preuzme vodeću ulogu. No, ako ne vodeću onda važnu ulogu je Ankara odavno preuzela. Prilikom posjete Vašingtonu, turski šef diplomatije Ahmet Davutoğlu je, aludirajući na rat u Bosni, rekao: „Ne želimo da na našoj granici imamo drugo Sarajevo!" Turska je već predložila da se napravi tzv. tampon-zona na granici između Turske i Sirije kod Idliba, ali i humanitarni koridori, koji bi vodili u glavna uporišta opozicije, gradove Homs i Hamu. I dok su to zahtjevi, koji spadaju u domen Vijeća sigurnosti UN-a i koji zbog veta Kine i Rusije nemaju šansi da budu ispunjeni, Turska se direktno obratila Vašingtonu sa jednom drugom idejom.

Davutoğlu bi želio da „Slobodna sirijska armija", sastavljena od dezertera dobije međunarodno priznanje. Do sada se Turska ustručavala od samostalnih poteza. No, konstelacija je sada postala itekako opasna. Ankara bi mogla biti uvučena u građanski rat i istovremeno navući na sebe neprijateljstvo Irana ali i iračke vlade u Bagdadu, u kojoj dominiraju šiiti. I jedni i drugi navijaju za Asada i plaše se sunitske revolucije u Siriji. Građanski rat u Siriji bi se u najgorem slučaju mogao prenijeti na Irak a istok Turske dovesti u ekonomsku krizu. Sve bi to moglo izazvati ljutnju najvažnijeg turskog partnera Rusije i tako dalje i tako dalje. Iz turskog ugla postoji dovoljno razloga da bude oprezna. I arapske zemlje, koje žele pad režima Bašara el Asada, mogle bi promijeniti mišljenje iz straha od turske dominacije. Stoga se Ankara trudi da internacionalizira krizu, umjesto da vuče poteze na svoju ruku", piše austrijski Die Presse.

Nepoželjna provokacija

Der Tagesspiegel iz Berlina donosi tekst pod nazivom "Nepoželjna provokacija", u kojem se govori o referendumu Srba na sjeveru Kosova. 'Srbi na Kosovu glasaju o tome da li da njima treba da upravlja Priština a pri tom protiv sebe imaju i zvanični Beograd', piše Tagesspiegel i nastavlja: "Snijeg ih nije mogao zaustaviti. Iako je zbog snježnih nanosa javni život na Kosovu bukvalno zamro, srpska manjina na sjeveru provela je referendum. Hrabro, sa kapama na glavi i šalovima oko vrata, istrajavaju dobrovoljci na izbornim jedinicama, gdje 35.000 Srba treba da odgovore na pitanje da li prihvataju institucije tzv. Republike Kosova. Pri tome nije zamisliv nijedan drugi rezultat, do jasno "Ne!". Sjeverno od rijeke Ibar, gdje živi srpska većina, vlada u Prištini nikada nije imala pravo glasa. Stoga ovaj referendum važi kao čisti šou-program, uključujući i alibi-izborne listiće na albanskom. Vlada Srbije nada se da će u martu dobiti status kandidata za učlanjenje u EU, stoga nije mogla riskirati da otvoreno stane na stranu svojih sunarodnjaka. I u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu referendum se ocjenjuje nerelevantnim. KFOR nije čak ni povećao broj vojnika na sjeveru Kosova.

Referendumom Srbi ponovo stavljaju prste u otvorenu ranu. Četiri godine nakon proglašenja nezavisnosti Kosova još uvijek nije uslijedilo približavanje Prištini. Kosovski Srbi ne drže puno do Evropske unije. Isto kao i njihov mentor, bivši premijer Vojislav Koštunica. I dok se Srbi na jugu sve više uklapaju u nove strukture, oni na sjeveru istrajavaju na starim. Tamo sudije sude po zakonima Srbije, učitelji, doktori i činovnici dobijaju plate iz Beograda. Tadiću, prijateljski nastrojenom prema EU, potezi srpskih nacionalista na sjeveru Kosova idu predaleko, pa ipak on podršku njima generalno ne dovodi u pitanje. Ubijeđen sam da je krajnje rješenje podjela, ako se do drugačijeg ne može doći, izjavio je nedavno bivši koordinator Pakta stabilnosti Erhard Busek za kosovsku televiziju. Time je on pokrenuo na razmišljanje o rješenju kosovskog pitanja putem razmjene teritorija. Kosovski sjever da pripadne Srbiji a srbijanski jug s dolinom Preševa, gdje žive Albanci, Kosovu. Ali umjesto da se ozbiljno razmotre sve opcije, odgovorni u Beogradu i Prištini skrivaju se iza Brisela i Berlina", zaključuje Tagesspiegel iz Berlina.

Autor: Jasmina Rose
Odgovorna urednica: Zorica Ilić