1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dati Bošnjacima predstavnika u Saboru?

Bošnjačka nacionalna manjina druga je po veličini u Hrvatskoj, odmah iza srpske. Usprkos tome što čine 0,78 posto stanovništva, njihova „vidljivost“ je u društvu puno veća, ali ne i u politici i tijelima javne uprave.

U Hrvatskoj žive deseci Bošnjaka koji su ostvarili zavidan uspjeh u kulturi, sportu, umjetnosti ili gospodarstvu. Njihova „politička vidljivost“ je manja, ali može biti presudna, kao i sva manjinska mjesta u Saboru, s obzirom na to da se u postizbornom koaliranju svi "vrte“ oko predstavnika nacionalnih manjina.

Usprkos tome što su, kako sami kažu, dobro integrirani u hrvatsko društvo, ima još puno prostora za poboljšanje njihovog položaja. Taj prostor se osvaja u Hrvatskom saboru gdje će Bošnjaci na izborima u nedjelju izabrati svog predstavnika. No, u činjenici da Bošnjaci dijele izbornu jedinicu s Albancima, Makedoncima, Slovencima i Crnogorcima već vide neravnopravnost s obzirom na to da Srbi kao najbrojnija manjina imaju tri mjesta u Saboru, a Bošnjaci kao drugi po brojnosti "dijele" saborsku stolicu s još četiri manjine.

Mirsad Srebreniković, SDA Hrvatske

Mirsad Srebreniković, SDA Hrvatske

Kandidat Stranke demokratske akcije Hrvatske Mirsad Srebreniković kaže kako Bošnjaci ipak osjećaju da imaju to pravo tražiti jer su bili u velikom broju sudionici Domovinskog rata. "Preko 25 tisuća Bošnjaka je sudjelovalo u tom ratu, a više od 1.100 ih je poginulo. Mislim da su to razlozi zbog kojih Bošnjaci zaslužuju imati izbornu jedinicu", kaže Srebreniković.

Bošnjaci dijele sudbinu s Hrvatima

Kao kandidat za mjesto predstavnika Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca, Makedonaca i Slovenaca kaže da mu je jasno da tko god bude izabran na to mjesto mora voditi računa o svih pet nacionalnih manjina, pa zato i stavlja naglasak na zajedničke probleme poput veće kulturne autonomije manjina, ali i osjetljivog pitanja nezastupljenosti u tijelima javne i državne vlasti prema reciprocitetu po zastupljenosti u broju stanovnika. "Zalažemo se za ukidanje nepravedne podzastupljenosti Bošnjaka i ostalih pri zapošljavanju u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i jedinicima lokalne samouprave", kaže Srebreniković.

Iako sjede u zakonodavnoj vlasti, manjinski predstavnici uvijek imaju jasan fokus na vanjsku politiku, jer je svima stalo da veze između Hrvatske i njihovih matičnih zemalja budu što kvalitetnije.

"Treba nedvosmisleno artikulirati politiku savezništva između RH i BiH, tješnje veze između političkog Zagreba i političkog Sarajeva, što uključuje afirmaciju ideja koje osnažuju prijateljstvo između bošnjačkog i hrvatskog naroda, ali i neumorno zagovaraju samostalnost, nedjeljivost i cjelovitost Bosne i Hercegovine", kaže Srebreniković.

Bošnjaci u Hrvatskoj dijele sudbinu s Hrvatima i najviše ih ima u velikim gradovima: Zagrebu, Rijeci, Puli, Dubrovniku, a jedna veća skupina živi u Gunji koja je prošle godine stradala u poplavama. Mogu li predstavnici u zakonodavnoj vlasti biti od pomoći svojim sunarodnjacima u takvim, konkretnim, životnim situacijama, pitali smo i Nedžada Hodžića iz Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske koji je u Saboru predstavljao bošnjačku manjinu tijekom prošlog mandata.

Islamski centar Rijeka

Islamski centar Rijeka

Fenomen koji bi trebalo istražiti

"Pomagali smo i stranka je davala donacije, radili smo koliko smo mogli. Kontaktirao sam sa izvršnom vlasti, ministricom graditeljstva Ankom Mrak Taritaš koja se odazivala na naše zamolbe. Učinjeni su veliki napori i, gledano u cjelini, mislim da je država pozitivno odradila svoj posao. Istina je da ima ponešto nezadovoljnih nakon obnove, ali to je više zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, u cjelini gledano, mislim da su ljudi zadovoljni", kaže Nedžad Hodžić kojeg također tišti što Bošnjaci nemaju samo svoju izbornu jedinicu.

Nedžada Hodžića, Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske

Nedžad Hodžić, Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske

"Po zakonskim rješenjima, trebalo bi nas biti 1,5 posto na popisu stanovništva. Danas kad se vrlo često ističu zasluge iz Domovinskog rata, treba reći da ako je itko zaslužio imati svog zastupnika mimo svih drugih u Saboru, onda su to Bošnjaci, s obzirom na činjenicu da je osam ili čak devet posto, prema nekim procjenama, ukupnih žrtava u Domovinskom ratu bilo iz redova Bošnjaka. To je ogroman nesrazmjer u udjelu stanovnika. Po tom kriteriju bilo bi moralno i politički odgovorno te ljude izdvojiti iz ove grupacije i po tom kriteriju ja mislim da su Bošnjaci zaslužili prisutnost, rekao bih vječnu, u temeljima Hrvatske", kaže Hodžić koji tvrdi da je ovaj nesrazmjer čak jedan "fenomen kojeg bi trebalo istražiti“.

I on napominje problem zastupljenosti u tijelima javne uprave, ali svjestan je da to nije problem koji se može riješiti preko noći te da je riječ o procesu.

Pitanje razvoja građanskog društva visoko je na ljestvici prioriteta bošnjačke, ali i svake druge manjine, jer su upravo manjine jedan od najboljih indikatora razine do koje je građansko društvo napredovalo u nekoj državi.

"Jasno je da je ovo hrvatska država u kojoj su većina katolici i Hrvati, ali razvoj građanskog društva u kojemu će svi biti ravnopravni neovisno o vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti je stvar na kojoj moramo raditi. Događaji na Poljudu, samo 29 dana nakon potpisavanja Deklaracije o etnocentričnosti, pokazali su da smo bili u pravu kada to pitanje stavljamo u fokus", kaže Hodžić.

Preporuka redakcije