1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Darvinova teorija evolucije

Svojom teorijom evolucije Čarls Darvin postavio je temelje moderne biologije. Za većinu savremenih naučnika teorije o evoluciji su potvrđene, a Čarls Darvin jedan od najznačajnijih naučnika svih vremena.

Karikatura: Darvin na grani u tijelu majmuna.

Pro et Contra Darvina!

Posmatrajući prirodu Čarls Darvin došao je do revolucionarnog saznanja, da sva živa bića potiču od jedne jedine vrste. Svojevremeno to je bila samo smjela spekulacija. Ali, Darvin je bio u pravu. Najbolji primjer za to su poznate Darvinove zebe koje imaju različite kljunove. Neke imaju kratak i širok kljun kako bi mogle da krckaju orahe i sjemenke, dok druge imaju duge tanke kljunove kako bi mogle sa njima da prodru duboko u cvjetove. Postoje i zebe koje imaju savijene, špicaste ili kratke kljunove. Evolucija kroz prilagođavanje životnoj sredini. Savremena genetika potvrdila je Darvinovu tezu. I zbog toga veliki istraživač i sanjar, jedan od pronalazača DNK Džejms Votson (JamesWatson) kaže:

„Za mene je Čarls Darvin najvažnija ličnost koja je ikada živela.“

“O Nastanku vrsta” – Preokret u modernoj biologiji

1953. godine Džejms Votson i Frensis Krik (Francis Crick) došli su do otkrića koje potvrđuje većinu Darvinovih teorija evolucije. Za razjašnjenje molekularne strukture nukleinskih kiselina, 1962. njih dvojica “podijelili” su Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu.

„Svaka epoha ima događaje koji je obilježavaju, a događaj koji predstavlja preokret u modernoj biologiji poslednjih 200 godina, po meni, bio je 1859. kada je objavljena Darvinova knjiga “O nastanku vrsta”. Drugi preokret dogodio se 1953. kada je objavljeno otkriće Votsona i Krika o strukturi DNK“, objašnjava Edvard Ozborn Vilson (Edward Osborn Wilson) koji spada u najpoznatije savremene biologe.

Izložba o Dravinu u Nacionalnom muzeju istorije u Londonu.

Svi iz jedne DNK

Ali, između Darvina i Votsona i Krika postojao je još neko ko je dao značajni doprinos modernoj biologiji. To je Darvinov savremenik, austrijski monah Gregor Mendel. On je Darvinu slao rezultate do kojih je došao pokušavajući da ukrsti grašak, kaže istoričar Ernst Peter Fišer.

„Čarls Darvin tada još nije poznavao zakone nasljeđa. Poznato je da je Darvin primio jedan primjerak novina u kojima su bili objavljeni rezultati istraživanja Gregora Mendela, i da ih nije otvorio. Znači da mu nisu bili poznati zakoni nasljeđa i on sebi nije mogao da prestavi smisao mehanizma nasljeđa“.

Ne postoje specifični “ljudski geni”

Sa izložbe u Berlinu u godini Darvina

U potrazi za genom Neandertalca...

Zahvaljujući Gregoru Mendelu i Votsonu i Kriku, naučnici su mogli da riješe zagonetku Darvinovih zeba. Uz pomoć DNK može se uočiti i kako se živa bića preobražavaju, a njihova spoljašnjost mijenja. Naime, ako se gen aktivira on proizvodi određeni protein u ćelijama. Na primjer, ako se aktivira gen za protein BMP4, onda će kljun zebe biti kratak i širok. Ukoliko se aktivira gen za protein kalmodulin (Calmodulin),onda će kljun zebe biti dug i tanak.

Osim toga naučnici danas znaju da evolucija ne nastaje promjenom gena nego uz pomoć različitih uključivanja i isključivanja gena. Ta predstava o „genetskimm prekidačima“ objašnjava i to da ne postoje specifični „ljudski geni“. Čovjek ima 21.000 gena, koliko ima i jedan miš. Znači da nisu potrebni novi geni, da bi nastale nove vrste,oni se samo moraju drugačije kombinovati i aktivirati.

Na tom polju istražuje i biolog Kristijane Nislajn-Folhard (Christiane Nüsslein-Volhard) koja je 1995. godine dobila Nobelovu nagradu za medicinu. Ona upozorava:

„Osnovna greška je u tome što ljudi vjeruju, da kada su nešto razumjeli, da to onda mogu i da promjene. Organizam je veoma kompleksna tvorevina. Praktično ne postoji mogućnost da se gen ciljano promijeni, a da ne ostanu posljedice.“

Avanturističke vizije evolucije

Ali, neki istraživači stvari vide drugačije, kao na primjer Jan Vilmut (Ian Wilmut) koji je do sada važio za oca prve klonirane ovce Doli. Vilmut je sada priznao da to nije uspjelo njemu, nego njegovom kolegi Kejtu Kemblu 1996. godine.

Jan Vilmut sa kloniranom ovcom Doli

Profesor Jan Vilmut ipak nije "otac" Doli?!

Ili američki biohemičar Krejg Venter (Craig Venter) „Gospodar gena“ koji sa svojom privatnom firmom Celera Genomics predstavlja jaku konkurenciju međunarodnom istraživačkom projektu „Hjuman genom prodžekt“ (Human Genom Project). Njegove vizije o evoluciji često su avanturističke.

„Možda to zvuči kao naučna fantastika. Ali, dizajn i specifična genetska selekcija zamijeniće Darvinovu evoluciju.“

Jake riječi zbog kojih bi se Darvin vjerovatno mudro smiješio. Jer, od kako je prije 150 godina, objavljena knjiga sa revolucionarnim zapažanjima, Darvin je stalno bio izložen kritici. Bilo je mnogo pokušaja da se umanji njegov značaj. Ipak, Čarls Darvin jeste i ostaće jedan od najuticajnijih i najvažnijih naučnika svih vremena.