1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Darvin za slavu i osudu

Prije 150 godina Darvin je promijenio naučni pogled na svijet. Student teologije, iako u sukobu sa samim sobom, objavljuje knjigu "Postanak vrsta" koju su oduševljeno primili mladi, a osudili etablirani naučnici i crkva.

Prirodnjački muzej u Londonu

"Oči u oči sa pretkom"

Brod Bigl

On je mlad. Ima 22 godine. Sin iz bogate kuće. Studira teologiju i biologiju, mada bi njegov otac bio mnogo srećniji kada bi sin studirao medicinu. Njegova strast su lov, jahanje i priroda. Nije toliko ambiciozan koliko je entuzijasta; kada mu se pružila prilika bježi u svijet. I to na istraživački brod "Bigl".

1831. počelo je pet godina dugo putovanje. I to putovanje mijenja njegov život. Njegov pogled na svijet. U potpunosti.

"Kada sam se našao na brodu "Bigl" bio sam veoma iznenađen toliko interesantnom raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta Južne Amerike. Te činjenice su bacile neko novo svjetlo na porijeklo vrsta", govorio je tada mladi entuzijasta.

Sve u jednoj vreći

Leguan na vulkanskom kamenju Galapagosa

Čarls Darvin (Charles Darwin) skupljao je sve što bi pronašao. Kamenje, osušene biljke, fosilne ostatke životinjskih skeleta, bube i mnoge specijalne vrste ptica koje je moguće pronaći samo na ostrvu Galapagosu.

"On je bio toliko oduševljen Galapagosom da je, posmatrajući džinovske kornjače i leguane, dok je skupljao zebe koje danas nose njegovo ime, napravio veliku grešku. Sakupio ih je sve u jednu vreću zaboravivši da zapiše staništa, mjesto gdje ih je pronašao... i po dolasku u Englesku istresao pred jednog poznavaoca ptica..."

"On je tada malo zabrljao, ali mu se ne može zamjeriti. Bio je mlad i nije znao da je na tragu univerzalnog svjetskog otkrića", kaže profesor Ernst Peter Fišer (Fischer) biolog i istoričar.

Džinovska kornjača sa Galapagosa

Jeretička misao

Darvin je tada došao do revolucionarnog otkrića zahvaljujući malim zebama. Sve izgledaju različito. Jedne imaju kratak i debeo kljun sa kojim mogu da lome sjemenke i koštice. Druge imaju dugačak i vrlo tanak kljun sa kojim vrlo duboko prodiru u cvijet. Ono što je u tom trenutku pomislio prestravilo ga je.

Zebe koje je Darvin donio sa Galapagosa

Galapagoske zebe imaju zajedničkog pretka koje su se zahvaljujući hiljadugodišnjem načinu preživljavanja i ishrane razvile na različite načine. Došao je do zaključka da raznolikost života na zemlji potiče od organskog procesa nasljednog prenošenja uz izmjene ili kako ga danas nazivamo - evolucija. To je bila jeretička misao! Jer, u to vrijeme crkva je imala samo jedno tumačenje postanka svijeta. Bog je za šest dana stvorio svijet - ljude, životinje i biljke - upravo onako kako i danas izgledaju. Darvinu, sudentu teologije bilo je u tom trenutku jako loše i zato je pisao jednom prijatelju. "U međuvremenu sam se uvjerio da vrste nisu nepromjenljive", govorio je.

„Svjetlost će pasti na čovjeka i njegovu istoriju“

Po povratku u London piše knjigu koja ga čini poznatim i jednim od najkontroverznijih naučnika modernog doba. "Porijeklo vrsta putem prirodne selekcije". Grize ga savjest i u sukobu je sa samim sobom. Govorio je: "Bacili su se na mene psovkama. Gospode, htjeli su živog na krst da me razapnu."

Ali, kada je 1859. objavljena njegova knjiga, već prvog dana rasprodato je svih 1250 primjeraka prvog izdanja. Kod mladih naučnika izazvala je oduševljenje, a ljutnju i bijes etebliranih naučnika i naravno crkve. Darvin huli kao ateista i jeretik, govorio je crkveni establišment. Sluteći reakciju crkve Darvin je namjerno izostavio detalj zagrobnog života. "Svjetlost će pasti na čovjeka i njegovu istoriju", diskretno je poručio tada mladi naučnik.

I time je on postavio nekoliko značajnih teza, među kojima je i teza da je Afrika kolijevka čovječanstva. Darvin je umro 19. aprila 1882. u 73 godini. Sahranjen je u jednoj crkvi u Londonu.

Meeresechsen auf Lavagestein

Autor: Judith Hartl/ Svetozar Savić

Odg. urednik: Zorica Ilić